U nedjelju, 25. listopada, u frankfurtskoj katedrali sv. Bartolomeja slavljena je zahvalna sveta misa u povodu 80. obljetnice dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj.
Svečano misno slavlje predslavio je vrhbosanski nadbiskup i predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu mons. Tomo Vukšić, u zajedništvu s nacionalnim ravnateljem vlč. Tomislavom Markićem, delegatom fra Petrom Klapežom, provincijalom Splitske franjevačke provincije fra Sinišom Balajićem te svećenicima hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj.
Na početku slavlja delegat Dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj fra Petar Klapež podsjetio je kako je 80. obljetnica prigoda za zahvalnost Bogu, ali i za odgovoran pogled prema poslanju koje hrvatske katoličke misije i zajednice imaju danas, ali i u budućnosti. Podsjetio je da hrvatsko dušobrižništvo u Njemačkoj kroz 95 hrvatskih katoličkih misija i zajednica, brine za oko 450.000 hrvatskih katolika, a o kojima pastoralno skrbi 84 svećenika, uz trajne đakone, pastoralne suradnike i druge djelatnike. Pozdravljajući predslavitelja mons. Tomu Vukšića, fra Petar je istaknuo njegovu prisutnost kao znak povezanosti hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj s domovinskom i sveopćom Crkvom. Zahvaljujući za dosadašnju suradnju, poželio mu je dobrodošlicu i izrazio nadu da će ta povezanost i u budućnosti biti dragocjena pomoć u poslanju hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj.
Mons. Tomo Vukšić je u propovijedi istaknuo važnost kršćanskoga odnosa prema migrantima i strancima, naglasivši da je stranac „povlašteno mjesto Božje prisutnosti“ te da je svijet, dok god postoje ljudi u nevolji, pozvan suočiti se s nepravdom.
Na početku propovijedi nadbiskup Vukšić zahvalio je Bogu za osam desetljeća hrvatskoga katoličkog dušobrižništva u Njemačkoj, kao i svima koji su tijekom toga vremena sudjelovali u njegovu oblikovanju i djelovanju. Posebnu je zahvalnost izrazio Crkvi u Njemačkoj, pastoralnim djelatnicima i hrvatskim vjernicima koji su očuvali svoju vjeru i crkvenu povezanost u novoj sredini.

Govoreći o migracijama, podsjetio je da su one trajna sastavnica ljudske povijesti, a njihovi su uzroci različiti, od potrage za poslom i boljim životnim uvjetima do prisilnoga napuštanja vlastitoga doma. Migracijska iskustva, istaknuo je, obilježila su i život brojnih hrvatskih obitelji koje su svoj novi dom pronašle u Njemačkoj. Osvrćući se na ulogu Crkve u životu iseljenika, nadbiskup je istaknuo da je hrvatsko katoličko dušobrižništvo tijekom osamdeset godina bilo mnogo više od organiziranja bogoslužja. Hrvatskim je vjernicima pružalo duhovnu i ljudsku potporu, pomagalo im u očuvanju vjere, jezika i identiteta te stvaralo prostor zajedništva i međusobne blizine. Crkve i pastoralne zajednice za mnoge su postale mjesta susreta, pripadnosti i oslonca u novoj sredini.

U tom je kontekstu upozorio i na važnost brige za budućnost hrvatskoga dušobrižništva, osobito za dovoljan broj svećenika i drugih pastoralnih djelatnika koji će nastaviti pratiti vjernike u njihovim životnim i duhovnim potrebama. U središtu propovijedi bila je misao da stranac nije samo osoba koja dolazi iz druge zemlje ili pripada drugoj kulturi, nego čovjek u kojemu se otvara prostor za susret s Bogom. Stoga se kršćanska vjera ne može odvojiti od odgovornosti za dostojanstvo svakoga čovjeka, osobito onoga koji je ranjiv, odbačen ili prepušten sam sebi.
Govoreći o hrvatskim vjernicima koji žive izvan Domovine, nadbiskup Vukšić istaknuo je da Crkva u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nastavlja pratiti svoje iseljenike i biti im duhovna potpora. Pritom je izrazio zahvalnost njemačkoj državi, njezinim građanima, biskupijama i Njemačkoj biskupskoj konferenciji za potporu hrvatskim katoličkim zajednicama i njihovim pastoralnim djelatnicima. Osam desetljeća hrvatskoga katoličkog dušobrižništva u Njemačkoj, poručio je nadbiskup, svjedoče o važnosti crkvene blizine ljudima koji žive izvan Domovine, ali i o plodovima suradnje i zajedništva između mjesne Crkve u Njemačkoj i hrvatskih katoličkih zajednica. Na kraju propovijedi nadbiskup Vukšić pozvao je vjernike da nastave živjeti vjeru kroz solidarnost, brigu za bližnje i zauzimanje za svakoga čovjeka, osobito za one koji su u potrebi.
Na završetku zahvalnoga misnog slavlja kojim je obilježeno 80 godina dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj, delegat fra Petar Klapež izrazio je zahvalnost Bogu za sve milosti kojima je tijekom osam desetljeća vodio hrvatsku katoličku pastvu, kao i svima koji su svojim služenjem pridonijeli njezinu razvoju, posebno svećenicima, časnim sestrama, pastoralnim i socijalnim djelatnicima.
Uputio je zahvalu vrhbosanskom nadbiskupu Tomi Vukšiću, ravnatelju Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislavu Markiću, provincijalu Provincije Presvetog Otkupitelja fra Siniši Balajiću, provincijskoj predstojnici Školskih sestara franjevki s. Lidiji Bernardici Matijević, nacionalnom ravnatelju Dušobrižništva stranaca i migracija pri Njemačkoj biskupskoj konferenciji dr. Lukasu Schreiberu kao i njemačkim referentima za dušobrižništvo stranaca. Zahvalio je i predstavnicima hrvatske diplomatske službe u Njemačkoj te bivšim delegatima i djelatnicima Dušobrižničkog ureda.

Među njima je posebno spomenuo dosadašnje delegate fra Josipa Klarića, fra Josipa Bebića i vlč. Ivicu Komadinu te bivše djelatnike Ljubicu Markovica-Baban, Anu Drežnjak i Adolfa Polegubića. Zahvalio je i katedralnom župniku dr. Johannesu zu Eltzu, župniku Hrvatske katoličke župe Frankfurt fra Petru Komljenoviću, djelatnicima župe i svima koji su sudjelovali u organizaciji jubileja, a posebno djelatnicima Dušobrižničkog ureda Elli Bojčetić, Gabrieli Grgić, Ivki Gelo i Ivanu Gavranoviću.
Pročitan je i pozdrav mons. dr. Klausa Krämera, biskupa Rottenburg-Stuttgarta i predsjednika Komisije za sveopću Crkvu i migracije Njemačke biskupske konferencije. Mons. Krämer, u pismu se osvrnuo na osamdesetogodišnju povijest hrvatskog dušobrižništva u Njemačkoj te istaknuo kako ta duga povijest daje „svima razlog za zahvalnost“. Zahvalio je hrvatskim vjernicima na njihovoj vjernosti vjeri i svjedočenju za Isusa
Krista. Posebnu zahvalnost uputio je svećenicima, redovnicima, pastoralnim suradnicima i svima koji su tijekom desetljeća služili u hrvatskim katoličkim zajednicama, kao i biskupima i redovničkim poglavarima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini koji su slali pastoralne djelatnike u Njemačku. Hrvatsko dušobrižništvo je opisao kao živo i aktivno, osobito prepoznatljivo po sudjelovanju vjernika u bogoslužju i sakramentalnom životu. A govoreći o budućnosti, mons. Krämer je naglasio važnost daljnjeg razvoja dušobrižništva na materinskim jezicima te istaknuo kako prisutnost vjernika različitih naroda i kultura predstavlja bogatstvo za Crkvu u Njemačkoj.

U prigodnom obraćanju hrvatski veleposlanik u Saveznoj Republici Njemačkoj Gordan Bakota naglasio je kako djelovanje Hrvatskih katoličkih misija odavno nadilazi samo pastoralnu skrb. One su, rekao je, tijekom desetljeća bile mjesta susreta, pomoći i potpore Hrvatima u Njemačkoj, pružajući im različite oblike socijalne, savjetodavne i druge pomoći. Posebno je istaknuo njihovu ulogu u razdoblju prije uspostave hrvatske državne samostalnosti, kada su, uz pastoralno djelovanje, bile važna poveznica između hrvatskoga naroda i tadašnjih institucija Savezne Republike Njemačke.

Ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, vlč. Tomislav Markić usporedio je 80 godina djelovanja dušobrižništva s maratonom koji se toga dana održavao u Frankfurtu. Istaknuo je da je i dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj svojevrsni „maraton“ koji traje već osam desetljeća, a u kojem sudjeluje veliko mnoštvo ljudi. Poput velikoga maratona, rekao je, i hrvatsko dušobrižništvo nije moguće bez brojnih sudionika i pomagača, svećenika, redovnica, pastoralnih suradnika, socijalnih ranika, tajnika i tajnica, volontera i brojnih vjernika koji svojim trudom pridonose životu hrvatskih misija i zajednica. Za razliku od maratona koji ima svoj završetak, „dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj ide dalje“, poručio je vlč. Markić, poželjevši svima koji sudjeluju u njegovu djelovanju ustrajnost i snagu da se to poslanje nastavi i u budućnosti.

U zahvalnom misnom slavlju sudjelovali su predstavnici svih onih koji su pastoralno djelovali među hrvatskim vjernicima u Njemačkoj kroz osam desetljeća: svećenici, časne sestre, pastoralni suradnici i socijalni djelatnici. Slavlje je uzveličao zbor Hrvatske katoličke župe Frankfurt, pod ravnanjem s. Pavlimire Šimunović.

Ovim euharistijskim slavljem zaključena je proslava jubileja 80 godina dušobrižništva za Hrvate u Njemačkoj.
Tekst: Ivan Gavranović
Foto: Ella Bojčetić / Majda Ivković











