ZAGREB: PREDSTAVLJEN HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 2022.BOGATOG SADRŽAJA

Uz teme materinskog jezika i kulture, ovogodišnji HIZ donosi ekskluzivno i teme rađanja naše javne diplomacije u iseljeništvu koja se veže uz proslavu 30. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Digitalni repozitorij Matičina godišnjaka nalazi se na portalu nakladnika – Hrvatske matice iseljenika na poveznici https://matis.hr/hrvatski-iseljenicki-zbornik/.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

Fotografije : Željko Rupić

Ovogodišnji Hrvatski iseljenički zbornik, sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku, čitateljima podastire trideset i jedan samostalni autorski prilog. Recentno i vrlo raznorodno iseljeničko stvaralaštvo, prezentirano na 436 stranica i ilustrirano sa 120 fotografija, opisali su uglavnom znanstvenici s eminentnih hrvatskih i stranih sveučilišta te ugledni publicisti. Prilozi povezuju dvadesetak zemalja svijeta s raznih meridijana i europskoga susjedstva. Autori Matičina ljetopisa ruše stereotipe o našoj dijaspori nudeći vjerodostojni mozaik izvandomovinskih milenijskih migrantskih naraštaja u multikulturalnim metropolama svijeta. To je slika inovativne dijaspore, čiji su akteri pretvorili egzodus svojih djedova u blagodati ovovjeke globalne mobilnosti. Prekogranične suradnje u ovome svesku Zbornika opisuju filolozi Ana Grgić, Darko Matovac i Marinela Aleksovski, čiji je prilog usredotočen na bogatu djelatnost Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik – Croaticum Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji šest desetljeća svijetom pronosi slavu hrvatskoga jezika i kulture na raznim platformama. Kratki video prilog posvećen Croaticumu bio je uvod u današnju promociju.

Matičina serijska publikacija Iseljenički kalendar (danas Hrvatski iseljenički zbornik) pokrenuta je 1955. Zbornik uobičajeno godišnje donosi tridesetak priloga s pet kontinenta, a ovaj su put autori zanimljivih priloga : Božo Skoko, Monika Bulaja, Stan Granic, Žana Ćorić, Vanda Babić Galić; Ana Grgić, Darko Matovac, Marinela Aleksovski;  Ivana Žužul, Željka Lovrenčić,  Milan Puh, Robert Bebek; Filip Kanižaj, Marijeta Rajković Iveta, Dragan Bagić; Walter Vori F. Lalich; Davorin Rudolf;  Marija Margetić, Antea Marinović;  Tihomir Nuić, Gojko Borić, Wollfy Krašić, Inoslav Bešker, Maja Mozara, Željko Holjevac, Marijan Lipovac, Tanja Rudež, Ivan Hrstić, Ljerka Šimunković; Đuro Vidmarović, Vesna Kukavica i Vinko Živić.

Predstavljanje osam tematskih  zborničkih cjelina –  Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige novoga sveska održano je uoči Noći knjige, 22. travnja u dvorani Matis . Zbornik su predstavili ravnatelj Matice Mijo Marić, prof.; dr. sc. Darko Matovac i dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti te urednica Vesna Kukavica. Voditeljica promocije bila je Lejdi Oreb.

O poglavlju Kroatistički obzori govorio je Darko Matovac, naravno s naglaskom na veliki jubilej Croaticuma. Zborničkim cjelinama Mostovi, Znaci vremena i Znanost punu pozornost dala je svojim iskazom Marjeta Rajković Iveta, a Povjesnicu, Baštinu, Duhovnost i Nove knjige elaborirala je Marina Perić Kaselj. Urednica Vesna Kukavica, koja punih dva desetljeća brine o aktualnosti ove tiskovine i recentnim autorima svih generacija iz domovine i svijeta, bila je skromna u priznavanju vlastitih zasluga i velikodušna prema samoprijegornom radu svojih kolega i suradnika.

Prisutnim se autorima i prijateljima Matice obratio ravnatelj Mijo Marić, a potom i saborska zastupnica, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić. Nazočne je pozdravila i izaslanica predsjednika Vlade RH i savjetnica u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan domovine Žana Ćorić.

Velika mi je čast da vas sve skupa mogu pozdraviti kao ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prigodom svečane promocije Hrvatskog iseljeničkog zbornika, i to u sklopu ovogodišnjeg Dana i Noći hrvatske knjige. Kao što znate, spomendan hrvatske pisane riječi obilježava se kao  živa uspomena na  22. travnja 1501., kada je slavni Splićanin Marko Marulić završio prvu knjigu na hrvatskome jeziku “Juditu”. Centralna tema ove manifestacije je ljudska sloboda, sloboda kretanja. U ovoj su drugoj Hrvati, budući je prakticiraju već stoljećima, već vrlo vješti, izjavio je ravnatelj Matice uz srdačni pljesak publike. Zastupnica Bušić iznijela je potom svoja iskustva o učenju hrvatskog jezika najmlađe generacije potomaka hrvatskih iseljenika u Južnoj Americi.

Predstavljanju Matičina ljetopisa nazočili su i posebni savjetnik ministra Gordana Grlića Radmana i izaslanik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Domagoj Knežević, načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Ministarstva kulture i medija i izaslanica ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek Mirjana Ana Maria Piskulić, savjetnica u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH i izaslanica državnog tajnika Zvonka Milasa Croatiana Gregurić, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate izvan Republike Hrvatske dr. sc. Tomislav Markić, izaslanik rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željka Tanjića, izv. prof. dr. sc. Rok0 Mišetić, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač i član Upravnog vijeća Đuro Vidmarović, i drugi uglednici.

Uz teme materinskog jezika i kulture, ovogodišnji HIZ donosi ekskluzivno i teme rađanja naše javne diplomacije u iseljeništvu koja se veže uz proslavu 30. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Digitalni repozitorij Matičina godišnjaka nalazi  se na portalu nakladnika – Hrvatske matice iseljenika na poveznici: https://matis.hr/hrvatski-iseljenicki-zbornik/.