Slaveći misu na blagdan Male Gospe, 8. rujna, ispred crkve Gospe od Otoka u Solinu, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić upozorio je: „Nažalost, danas društvo prihvaća ženu, ali ne i majku! Ako si trudna, ako želiš i imaš djecu tebi nije dostupno radno mjesto! A što reći o ženi – majci koja je i nedjeljom prisiljena biti odsutnom iz svoje obitelji“. |
Brojni hodočasnici i ove su se godine okupili uz solinski Jadro na blagdan Male Gospe, 8. rujna, da bi zahvalili Blaženoj Djevici Mariji za njezin zagovor te molili za svoje najmilije. „Kruna kojom smo okrunili Majku Mariju želi biti naša zahvalna rođendanska čestitka. Tom gestom ne želimo Majku samo veličati i častiti, već prije svega nju, najvjerniju učenicu svoga Sina, i u životu nasljedovati. S našim zavjetnim darovima i mi poput Majke Marije želimo reći Gospodinu: ‚Veliča duša moja Gospodina, i klikće duh moj u Bogu mome Spasitelju, jer velika mi djela učini Svesilni, sveto je ime njegovo'“, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, predvodeći obred krunjenja odnosno blagoslova Gospine i Isusove krune.
Time je započela proslava koja se nastavila svečanim ophodom oko svetišta s Gospinim kipom. Euharistijsko slavlje ispred crkve Gospe od Otoka predvodio je nadbiskup Barišić u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, župnikom don Rankom Vidovićem i ostalim svećenstvom.
U propovijedi je nadbiskup govorio o obitelji kao temeljnoj stanici društva i budućnosti, o ulozi majke u obitelji i o Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obitelji. „U središtu Božjeg plana spasenja stoji žena – majka po kojoj se na svoj način dodiruje ljudsko i božansko rodoslovlje. Zato danas slavimo rođendan i Isusove i naše Majke. Svojim dolaskom na slavlje rođendana Blažene Djevice Marije ulazimo i mi sa svojim obiteljima u radosni tok rijeke božanskog milosrđa koje je svijetu poklonilo čistu i neokaljanu Majku. Ovogodišnje rođendansko slavlje još je svečanije jer nas uvodi u Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji kojeg ćemo za tjedan dana slaviti ovdje u prasvetištu Gospe od Otoka. S Majkom želimo ići ususret ovom susretu. Jer Majka nas vodi k svom Sinu Isusu Kristu, darovatelju života. A upravo to ovim nacionalnim susretom želimo obnoviti: da nam obitelji budu izvor života i radosti, mjesta zajedništva i ljubavi, požrtvovnosti i brige za drugoga“, rekao je nadbiskup.
Govoreći o majkama, naglasio je da je svaka majka, poput Majke Marije koja je u svom krilu nosila Sina Božjega, svetohranište jer nosi život koji je Božji dar. „Vi ste gorući grm u kojem nam se Bog objavljuje, pred kojim puni poštovanja trebamo izuti obuću jer je trudna žena donositeljica novog života. A Bog je došao da život imamo i to u izobilju! No kako se odnosimo prema ovim božanskim darovima? Zar je moguće i zar se smije gasiti i trnuti život u majčinu krilu? Zar se smije gaziti po ovom svetom tlu? Narod koji to čini nema budućnosti. Njegovo rodoslovlje ne može poznavati ni stoljeća ni tisućljeća. Kratkog je vijeka! Stoga je vrijeme da majku i obitelj stavimo na prvo mjesto, jer su majka i obitelj put nade – izvor života i radosti!“ Dodao je da je majka za djecu i žena za svoga supruga „svetište i središte, srce i duša obitelji! U obiteljskoj ljepoti zajedništva najvažnija uloga je dodijeljena tebi ženo – majko! Prevažna si i za društvo i za Crkvu, a osobito si na srcu Boga koji preko tebe svijetu kojeg voli daruje novi život i spasenje“.
U propovijedi nadbiskup se osvrnuo na pobudnicu „Radost ljubavi“ u kojoj papa Franjo upozorava da smanjenje majčinske prisutnosti u društvu predstavlja ozbiljnu opasnost za samo društvo. U tom je svjetlu govorio o suvremenim društvenim poteškoćama s kojima se susreće majka, kazavši: „Nažalost, danas društvo prihvaća ženu, ali ne i majku! Ako si trudna, ako želiš i imaš djecu tebi nije dostupno radno mjesto! A što reći o ženi – majci koja je i nedjeljom prisiljena biti odsutnom iz svoje obitelji. A da i ne spominjemo slučaj obitelji koja je bez vlastitog doma i mora u podstanarstvo. Što će čuti? Oprostite, ne primamo obitelj s djecom“.
Podsjetio je na nedavni slučaj kada iznajmljivač nije htio primiti dvojicu turista deklariranih homoseksualaca. Istoga dana doznale su to i osudile sve svjetske agencije i naši domaći mediji. Nadbiskup se upitao: „A tko će znati za slučaj odbijanja obitelji s djecom? Nitko osim same obitelji. I nikomu ništa! I nikomu ništa za slučaj gubljenja radnog mjesta zbog trudnoće. Zapravo, svi to skupo plaćamo! Jer ako se tako odnosimo prema majci koja nosi i daruje život ostat će nam prazna radna mjesta i bit ćemo i bez mirovina i bez rodoslovlja. Uostalom, što nam govore tolike škole bez prvašića? Mentalitet kapitalizma i produktivnosti tjera ženu da između ‚biti žena‘ i ‚biti majka‘ izabere ostati žena. Prisiljena je odreći se majčinstva kako bi se svim raspoloživim sredstvima – kontracepcijom, abortusom… – obranila od svog čeda koje postaje opasnost i ugroza za njezin nametnuti status u društvu. O koje sve drame u svojoj nutrini žive tolike žene, ove osjetljive, a u isto vrijeme i jake duše! S kolikim poteškoćama i izazovima se nose mnoge žene zbog sve veće pojave neplodnosti. Što bi sve učinile za dar majčinstva! Ostajemo nijemi pred ovakvim stvarnostima, ali svoj pogled i molitve upravljamo prema Majci Mariji – onoj koja je pohitala u gorje kako bi podijelila radost s Elizabetom kojoj je darovano dijete onda kada se to činilo nemogućim“.
Obraćajući se supruzima i očevima, nadbiskup Barišić je rekao: „Vrijeme je da naše društvo prepozna i vrednuje majčinstvo i majčin odgojni rad u obitelji. To također trebaš vrednovati i ti poštovani supruže i oče, koji ćeš svojom prisutnošću i odgovornošću znati preuzeti i one kućne obveze za koje ti se čini da ti ne pripadaju. Dragi i poštovani supruže i oče, pozvan si u blagosti i strpljivosti ljubiti svoju suprugu i majku svoje djece. Jer što najviše može učiniti jedan otac za svoju djecu, tj. za čitavu obitelj i vlastito rodoslovlje? Da voli majku svoje djece, svoju suprugu! Ako je s jedne strane za zdravo društvo potrebna prisutnost majke i majčinstva, s druge strane je potrebno oca i očinstvo više povratiti u obitelj. Na to nas podsjeća i papa Franjo kada kaže da je za zdravlje obitelji i društva nužno vrednovati i majčinstvo i očinstvo kako bi se dogodilo ozbiljno vrednovanje i uvažavanje obitelji, a time i čitavog društva po njegovoj temeljnoj stanici“.
Prigodnu riječ zahvale na kraju misnoga slavlja uputio je župnik i upravitelj solinskoga prasvetišta don Ranko Vidović, a nadbiskup Barišić pozvao je sve na cjeloviti program Trećega nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji i da podrže humanitarnu akciju „Obitelji za najmanje“ pozivom na broj 060 9000. Po drevnom običaju, brojni su hodočasnici pristupili sakramentu euharistije, a euharistijsko slavlje, koje je zajedno s procesijom prigodnim riječima animirao don Ante Mateljan, završilo je himnom Lijepoj našoj.
Misi su nazočili izaslanik Vlade RH ministar Lovre Kuščević, solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, brojni (grado)načelnici, predstavnici crkvenih i društvenih ustanova te javni kulturni djelatnici. Pjevanje je predvodio zbor Kraljice Jelene pod ravnanjem prof. Mirka Jankova. (IKA)