ZAGREB: Simpozij o općem dobru – predavanje akademika Anđelka Akrapa o demografskim promenama u Hrvatskoj kao zahtjevu općeg dobra

Predavanje o demografskim promjenama na simpoziju „Opće dobro u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj“, u srijedu 26. listopada 2022., održao je i akademik Anđelko Akrap.

Akademik Anđelko Akrap održao je predavanje „Demografske promjene u Hrvatskoj kao zahtjev općega dobra“. Na početku je objasnio da je opće dobro u demografskom smislu „oblikovanje uvjeta da osoba bude slobodna, da ju ne tište egzistencijalni problemi, da se može odlučiti na željeni broj potomaka – što je opće dobro radi čitavog društva, a s druge strane, da vodi računa o čemu o problemima starijih“. Dodao je da je to ključno pitanje opstanka društva – ekonomski i biološki.

Potom je iznio vremenski presjek demografskih slomova u Hrvatskoj koja ih je od sredine 15. stoljeća doživjela šest.

U prva tri postojali su uvjeti za demografsku obnovu jer se ona bila stvar obitelji. Netko je morao privrjeđivati i za stare članove što ju je prisiljavalo na revitalizaciju. „To je bilo imanentno neodvojivo od agrarnih društava. Sve se zbivalo u obitelji.“

Posljednja tri demografska sloma dogodila su se od Drugoga svjetskog rata nakon kojega su uslijedila poslijeratna smaknuća i emigracija. Iako se dio iseljenika vratio, depopulacija je ubrzana Domovinskim ratom, ali su depopulacijski procesi bili oblikovani i prije rata, objasnio je predavač.

Naglasio je da se je od 1991 do 2001. iz Hrvatske iselilo oko 180 tisuća mladih.

Akad. Akrap upozorio je da će najnoviji slom koji se događa posljednjih godina, u kojem se iselilo oko 300 tisuća ljudi, imati dugoročne katastrofalne posljedice, čega hrvatsko društvo nije svjesno.

Uz pad broja mladih kao veliki problem istaknuo je negativan prirodni prirast.

Ustvrdio je da Hrvatska možda ima i manje stanovnika nego što je objavljeno u rezultatima posljednjeg popisa stanovništva jer su se popisivali i oni koji žive u inozemstvu. Akademik Akrap svojedobno je proveo istraživanje prema kojem je uzimajući u obzir iseljavanje i negativan prirast, procijenio da će broj stanovnika u Hrvatskoj, u najgoroj varijanti, pasti na 3 800 000 stanovnika, što je popis potvrdio, iako su mu govorili da su to pesimistične procjene. U dogledno vrijeme, ako se taj proces nastavi, Hrvatska će imati 3 milijuna i 192 tisuće stanovnika, upozorio je.

Kao jedan od uzroka pada broja stanovnika naveo je industrijalizaciju s jedne i marginalizaciju sela i poljoprivredne djelatnosti s druge strane. To je prouzročilo odlazak seoskog stanovništva u veće sredine. Prema popisu stanovništva 2021., samo u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji živi gotovo 30 % ukupnog stanovništva. No, kao i sve županije i zagrebačko područje bilježe pad broja stanovnika. Uzrok tomu je što su ostali dijelovi Hrvatske i Bosne i Hercegovine iscrpljeni.

Temeljenje gospodarstva na turizmu i uslužnim djelatnostima, uz nisku produktivnost, dovelo je do velikog broja nezaposlenih i jedne od najnižih prosječnih plaća u Europi. Kao konkretne primjere naveo je visok udio ugovora o radu na određeno, izostanak odgovarajućih mjera za stambeno zbrinjavanje mladih i nedostatno kompenziranje troškova podizanja djece. Posljedično iseljavanje dovelo je do manjka radne snage i disbalansa u državnom proračunu zbog nedostatnih prihoda od radnog stanovništva i rasta troškova uzdržavanja starije populacije.

Naglasio je da Hrvatska ne slijedi europske demografske trendove. Prema statistici Eurostata u razvijenim zemljama je odnos broja rođenih i umrlih, kao i useljenih i iseljenih – pozitivan, a Hrvatska je među četiri zemlje koje u obje kategorije imaju negativan omjer. U Europi udio stanovnika starijih od 80 godina raste, što zahtijeva aktivnu radnu snagu. Tako i Hrvati odlaze u europske zemlje kojima su iz tog razloga potrebni.

Kao rješenje naveo je posvješćivanje u hrvatskom društvu i politici da je demografsko pitanje prioritet i stvar opstanka što mora biti praćeno dugoročnom strategijom demografskog oporavka i gospodarskog rasta prilagođenom manje i više razvijenim krajevima.

Zaključio je primjedbom da je nakon objave službenih rezultata popisa stanovništva u fokusu bio broj vjernika, kako je rekao, da bi se maknulo od ključnog problema, zabrinjavajućeg pada broja stanovnika.

www.ika.hr