Na blagdan prikazanja Gospodinova, u ponedjeljak, 2. veljače ove godine nadbiskup Münchena kardinal Reinhard Marx predvodio je svečano večernje euharistijsko misno slavlje u münchenskoj katedrali Naše Gospe. Na svetoj misi je sudjelovao veliki broj redovnika i redovnica, Bogu posvećenih osoba i vjernika. Ovim misnim slavljem započeo je službeni kanonski postupak za proglašenje blaženim njemačkog isusovca oca Alfreda Delpa koji je preminuo mučeničkom smrću prije točno 81 godine.
Na početku misnog slavlja vicepostulator kauze isusovac otac Toni Witwer SJ zamolio je kardinala za otvaranje kanonskog postupka te predstavio kratki životopis sluge Božjega oca Alfreda Delpa.
Alfred Delp je rođen 15. rujna 1907. godine u Mannheimu u obitelji Johanna Adama Friedricha Delpa (1876. – 1958.) i Marije rođene Bernauer (1881. – 1968.). Bio je najstariji sin u obitelji koja je imala još šestero djece. Dva dana nakon rođenja kršten je u isusovačkoj crkvi u Mannheimu. Otac mu je bio protestant. Obitelj se je iz materijalnih razloga morala odseliti u Hüttenfeld kod očevih roditelja koji su bili protestanti.
Godine 1921. u evangeličkoj crkvi Alfred je primio konfirmaciju. No, nedugo nakon toga zbog nesuglasica s evangeličkim pastorom Alfred se vratio u Katoličku Crkvu gdje je primio prvu svetu pričest te sakrament svete potvrde (krizme). Nakon završene mature u Dieburgu 1926. godine ulazi u Družbu Isusovu. Za svećenika je zaređen 1937. godine. Kao svećenik djelovao je u župi Krvi Kristove u münchenskom gradskom dijelu Bogenhausen. Bio je suradnik mjesečnog isusovačkog lista „Glasovi vremena“ čije je izlaženje od tadašnjih vlasti zabranjeno u lipnju 1941. godine. Od 1942. godine borio se je za poziciju Katoličke Crkve u Njemačkoj s pogledom na katolički socijalni nauk.
Nacisti su uhitili oca Alfreda 28. srpnja 1944. godine nakon što je predslavio jutarnju svetu misu u filijalnoj crkvi svetoga Juraja u župi Krvi Kristove u Münchenu pod optužbama da je sudjelovao u pripremama neuspjelog atentata na Hitlera nekoliko dana ranije, 20. srpnja. Na sudu je optužen za izdaju pod predsjedanjem Rolanda Freislera. Tome je još pridonijelo njegovo djelovanje kao svećenika isusovca i njegova kršćanska socijalna zauzetost. Freisler mu je ponudio da se odrekne isusovačkog reda te da će mu umjesto smrtne kazne udijeliti zatvorsku kaznu, što je otac Alfred odbio.
Zanimljivo je da je Alfred Delp trebao 15. kolovoza 1944. godine položiti svečane doživotne zavjete u Družbi Isusovoj. To je učinio u zatvorskoj ćeliji u Berlin – Tegel uz prisustvo svoga subrata Franza von Tattenbacha na svetkovinu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 1944. godine. Vječni zavjeti položeni su tiho i na neki način „tajno“, jer stražar koji je u ćeliji bio nije zapravo točno znao o čemu je riječ i što se to zapravo zbiva.
Otac Alfred Delp je osuđen na smrtnu kaznu 11. siječnja 1945. godine te je pogubljen 2. veljače iste godine u Berlinu. Spaljen je te je njegov pepeo anonimno prosut po zemlji.
Tekst i foto: Francisko Pavljuk