U organizaciji Akademskog kruga Hrvatske katoličke župe München u utorak, 30. lipnja, u dvorani doma „Dobri o. Antić“ održano je predavanje pod naslovom „Sloboda i kršćanstvo“, koje je održao prof. Stjepan Bergovec, član Akademskog kruga od njegovih početaka.
Predavač je temi pristupio iz povijesne, filozofske i teološke perspektive, promišljajući o značenju ljudske slobode i njezinu mjestu u kršćanskom shvaćanju čovjeka. Istaknuo je kako je čovjek po svojoj naravi slobodno biće, ali da sloboda nije neograničena, nego uvijek uključuje odgovornost: „Trebamo naći ovozemaljsko konačno mjerilo pomoću kojeg bismo mogli vrednovati ne samo konačnost svoga vlastitog života nego i konačnost naše cjelokupne okoline“, naglasio je predavač.
Govoreći o biblijskom izvještaju o Adamu i Evi, naglasio je kako je čovjekova primarna kušnja, a to je i trajna kušnja čovjeka, želja da bude poput Boga.
U filozofskom dijelu predavanja predstavio je razmišljanja Aristotela i Thomasa Hobbesa. Dotaknuo se Aristotela koji u svom djelu „Politika“ uči, da se razuman i pametan čovjek trudi oko skupljanja blaga samo onoliko koliko mu treba za život, a moderan čovjek ima posve drugo mišljenje. Današnji čovjek je posve prisvojio mišljenje filozofa i državnog teoretičara Th. Hobbesa (1588.-1679.) koji kaže: „Ne postoji nikakav finis ultimus – konačni cilj, niti najveće dobro. Sreća se sastoji u neprestanom rastu zahtjeva, požuda za jednim, pa onda za drugim predmetom.
Profesor Bergovec zatim je govorio o slobodi kao Božjem daru, razlikujući njezinu fizičku i psihičku dimenziju, kao i vanjsku i unutarnju slobodu te slobodu „od“ i slobodu „za“.
Govoreći o kršćanskom poimanju slobode, naglasio je da ona nije samo dar nego i zadatak. Pozvao se na riječi svetoga Pavla: „Za slobodu nas Krist oslobodi“ (Gal 5,1), kao i na promišljanja Hegela. Citirao je i svoga nekadašnjeg profesora Josepha Ratzingera, poslije papu Benedikta XVI. koji tumači kako u čovjeku kao u slici Božjoj, postoji temeljni antropološki uzorak koji svoj izvor ima u Trojstvu: biti za (koga) – biti od (koga) – biti s (kime). Ljudsku slobodu treba promatrati kao slobodu ostvarenu u odnosu s Bogom i drugim ljudima. Isus Krist svojim je vazmenim otajstvom oslobodio čovjeka od grijeha i smrti te stoga slobodu koju Krist donosi moguće je imati samo u nasljedovanju njega u svakodnevnom životu.
Nakon predavanja razvila se sadržajna rasprava u kojoj je prof. Bergovec odgovarao na pitanja okupljenih sudionika. Na kraju mu je, u ime Akademskog kruga, na održanom predavanju zahvalio predsjednik Kruga Ante Moro.
Tekst i foto: fra Jozo Župić