Crkva se 30. srpnja spominje Sv. Petra Krizologa koji je bio tako sjajan propovjednik da je punio ravenske crkve svojim kratkim govorima kojima je stekao ime „Zlatorječiti“.
Sv. Petar Krizolog rodio se oko 400. u gradu Forum Cornelii (danas Imola, nedaleko od Bologne). Oko 433. postao je biskupom Ravenne, tada prijestolnice Zapadnog Rimskog Carstva. Graditelj crkava, reformator, borac protiv pogana i heretika, papinski savjetnik, prijatelj siromaha, zagovornik svakodnevnog primanja svete pričesti, Doktor homilija, bio je glasovit po sjajnim, kratkim govorima, kojima je stekao ime Chrysologus, Zlatorječiti.
Jedna od njegovih mudrih izreka glasi: „Tko se namjerava šaliti s vragom, ne može se veseliti s Kristom“. Bio je tako sjajan propovjednik da je punio ravenske crkve i pozitivno djelovao na carske dvorane. Nekršteni su molili za krštenje, a krivovjerci su se obraćali na pravu vjeru. Ostavio je za sobom 176 propovijedi.
Kod njega su, kao kod učenog teologa, mnogi dolazili po savjet, posebice glede naravi i osobe Isusa Krista. Propovijedima i pismima želio je vjernike odgojiti u pravoj vjeri u Isusa Krista. Propovijedi mu nikad nisu bile dulje od četvrt sata, a bile su razgovijetne i razumljive, i posve odisale vjerom. Na svoje vjernike utjecao je riječima, no još više poniznošću.
Bio je istinski prijatelj siromaha, tako da je mnogima dijelio obilatu milostinju, otro mnogu suzu i blažio im boli. Bio im je dobročinitelj poput milosrdnog Samaritanca. Pozivao je i druge kršćane da pomognu onima koji su stradali u vandalskim pljačkama. Često se povlačio u samostan, molio, postio i meditirao.
Osobito ga je cijenila glasovita carica Galla Placida koja je upravljala carstvom umjesto maloljetnog sina Valentinijana i često od mudrog Petra tražila savjete. On je nagovorio caricu da gradi prekrasne ravenske crkve koje su i danas vrijedni biseri kršćanske umjetnosti. Preminuo je 31. srpnja 450. u Imoli. Zbog njegovih žarkih, jednostavnih i jasnih propovijedi o otajstvu Utjelovljenja, Apostolskom vjerovanju, ulozi Blažene Djevice Marije i Ivana Krstitelja u Spasenju te mnogih drugih, papa Benedikt XIII. proglasio ga je 1729. crkvenim naučiteljem.
Zazivaju ga kod groznice i ujeda bijesnih pasa. Zaštitnik je mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.
J.P., KT
www.nedjelja.ba
