Prof. Vidoslav Bagur, plesni pedagog i koreograf, stručni je suradnik i voditelj najznačajnijih hrvatskih festivala folklora (Međunarodna smotra folklora, Smotra folklora Dalmacije i mnoge druge). Predavač je na hrvatskoj Školi folklora. Svoje znanje
širi i izvan granica Hrvatske predavajući na mnogim europskim plesnim školama, seminarima i radionicama. Njegova višegodišnja terenska istraživanja potaknula su nastanak mnogih izvornih folklornih skupina, festivala (Smotra folklora u Polači, Marijanski koncerti u Metkoviću, Susreti lijeričara i zdravičara u Pridvorju) kao i obnovu zaboravljenih običaja (Kumpanija, Pupnat, Bijeli maškari, Putnikovići). Svoja terenska istraživanja provodi među Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske (Italija, Austrija, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Kosovo). Glazbeni je urednik i producent više nosača zvuka te autor video zapisa knjige „Vila bana zvala preko Vrana — Tradicijska odjeća, pjesme i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini u 21. stoljeću“.
Važnost povezanosti s domovinom
Živa zajednica: Uz sve navedeno iz Vaše bogate biografije, valja istaknuti da ste već više godina i u stručnom povjerenstvu na Hrvatskom folklornom festivalu, koji se u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni, dosad održao već 28 puta?
Prof. Vidoslav Bagur: Više od dvadeset godina sam u stručnom povjerenstvu na Hrvatskom folklornom festivalu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Drago mi je da sam pritom mogao dati svoj doprinos unaprjeđenju toga važnog festivala, koji okuplja Hrvatice i Hrvate u Njemačkoj, a koji na taj način njeguju svoju kulturnu i folklornu povezanost s domovinom. U tom su mi uvelike pomagale kolegice prof. Srebrenka Šeravić, bivša voditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika, i Iva Cvetko, stručna voditeljica prema kriterijima Hrvatskoga društva folklornih voditelja i koreografa iz Zagreba.
Festival je hvale vrijedan projekt Hrvatskoga dušobrižničkog ureda
Živa zajednica: Hrvatski folklorni festival se iz godine u godinu ustrajno održava u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda?
Prof. Vidoslav Bagur: Hvale je vrijedan to trud Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni, svog njegova osoblja na čelu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, kao i dosadašnjih delegata i osoblja ureda, oko održavanja te manifestacije koja ima višestruke pozitivne učinke za hrvatsku zajednicu u Njemačkoj. Sastajanje tijekom godine radi uvježbavanja programa izvrsna je prilika za međusobno upoznavanje i zbližavanje, učenje i uporabu materinskog jezika, upoznavanje s tradicijskom kulturom svog naroda i time osnaživanje ljubavi i osjećaja pripadnosti „starom kraju“.
Živa zajednica: Hrvatski folklorni festival je okupljao i okuplja tijekom desetljeća brojne folklorne skupine iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj?
Prof. Vidoslav Bagur: Dakako, svih tih godina u programu su sudjelovale mnoge skupine, od kojih su neke i danas aktivne. Nažalost sve je više skupina bez svojih svirača pa nastupaju uz pratnju s matrice. To je teško rješiv problem, ali trebalo bi poslušati savjet i shvatiti da je bolje nastupiti uz bilo kakvu živu glazbenu pratnju nego uz neadekvatne snimke. Ipak ima i onih koji rade u svim segmentima dobro — dobra izvedba, dobar vokal, dobra odjeća uz živu glazbenu pratnju.
Filmom bi trebalo pokazati aktivnosti naših zajednica u realizaciji svojih nastupa na festivalu
Živa zajednica: Ovo je ujedno važan poziv i obavijest folklornim skupinama i njihovim voditeljima. O čemu se zapravo radi?
Prof. Vidoslav Bagur: Kao stručni suradnik Redakcije za pučku i predajnu kulturu Hrvatske radio televizije (HRT), predložio sam Uredništvu HRT-a da se u vrijeme sljedeće „folklorijade“ snimi dokumentarni film o toj važnoj manifestaciji. Prijedlog je prihvaćen, i ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, sljedeće godine 25. travnja, kad je planiran 29. Hrvatski folklorni festival, na kojem će nastupiti odrasle folklorne skupine iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, vidjet ćemo se na tom projektu. Iako još nije sve definirano, filmom bi trebalo pokazati aktivnosti naših zajednica u realizaciji svojih nastupa na festivalu. Život hrvatske zajednice u Njemačkoj i u svijetu je važan, a unutar njega posebice je važan odnos prema mladima, koji odrastaju u okruženju izvan svoje matične zemlje, a ipak su se odlučili učiti i njegovati tradicijsku kulturu svog matičnog naroda. Ovom prilikom pozivamo voditelje hrvatskih katoličkih misija i zajednia u Njemačkoj, voditelje folklornih skupina i članove folklornih skupina da se što bolje pripreme za sljedeći 29. Hrvatski folklorni festival, o kojem će, kako sam istaknuo, HRT snimiti dokumentarni film.
Razgovarao: Adolf Polegubić
Slika: www.metkovic.hr
Živa zajednica, 9-10/2019., str. 6-7.
