Portal hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj

Portal der kroatischen katholischen Gemeinden in Deutschland

UOČI 29. HRVATSKOGA FOLKLORNOG FESTIVALA, HEUSENSTAMM, 25. 04. 2020. – RAZGOVOR S PROF. VIDOSLAVOM BAGUROM, UGLEDNIM ISTRAŽIVAČEM HRVATSKOG FOLKLORA, STRUČNIM SAVJETNIKOM MEĐUNARODNE SMOTRE FOLKLORA I DUŠOM METKOVSKOG FOLKLORA: Hrvatski folklorni festival na HTV-u

Prof. Vidoslav Bagur, plesni pedagog i koreograf, stručni je suradnik i voditelj najznačajnijih hrvat­skih festivala folklora (Međunarodna smotra folklora, Smotra folklora Dal­macije i mnoge druge). Predavač je na hrvat­skoj Školi folklora. Svoje znanje
širi i izvan granica Hrvatske predavajući na mnogim europskim plesnim školama, seminarima i radionicama. Njegova višegodišnja terenska istraživanja potaknula su nastanak mnogih izvornih folklornih skupina, festivala (Smotra folklora u Polači, Marijanski koncerti u Metkoviću, Susreti lijeričara i zdravičara u Pridvorju) kao i obnovu zaboravljenih običaja (Kumpanija, Pupnat, Bijeli maškari, Putnikovići). Svoja terenska istra­živanja provodi među Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske (Italija, Austrija, Slovačka, Mađarska, Rumunj­ska, Bosna i Hercegovina, Kosovo). Glazbeni je ured­nik i producent više nosača zvuka te autor video zapisa knjige „Vila bana zvala preko Vrana — Tradicij­ska odjeća, pjesme i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini u 21. stoljeću“.

Važnost povezanosti s domovinom

Živa zajednica: Uz sve navedeno iz Vaše bogate biografije, valja istaknuti da ste već više godina i u stručnom povjerenstvu na Hrvat­skom folklornom festivalu, koji se u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni, dosad održao već 28 puta?

Prof. Vidoslav Bagur: Više od dvadeset godina sam u stručnom povjerenstvu na Hrvatskom folklornom festivalu, u organizaciji Hrvat­skoga dušobrižničkog ureda iz Fran­kfurta na Majni. Drago mi je da sam pritom mogao dati svoj doprinos una­prjeđenju toga važnog festivala, koji okuplja Hrvatice i Hrvate u Njemačkoj, a koji na taj način njeguju svoju kulturnu i folklornu povezanost s domovinom. U tom su mi uvelike pomagale kolegice prof. Srebrenka Šeravić, bivša voditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika, i Iva Cvetko, stručna voditeljica prema kriterijima Hrvatskoga društva folklornih voditelja i koreografa iz Zagreba.

Festival je hvale vrijedan projekt Hrvatskoga dušobrižničkog ureda

Živa zajednica: Hrvatski folklorni festival se iz godine u godinu us­trajno održava u organizaciji Hrvat­skoga dušobrižničkog ureda?

Prof. Vidoslav Bagur: Hvale je vrijedan to trud Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni, svog njegova osoblja na čelu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, kao i dosadašnjih delegata i osoblja ureda, oko održavanja te manifestacije koja ima višestruke pozitivne učinke za hrvatsku zajednicu u Njemačkoj. Sastajanje tijekom godine radi uvježbavanja programa izvrsna je prilika za međusobno upoznavanje i zbližava­nje, učenje i uporabu materinskog jezika, upoznavanje s tradicijskom kulturom svog naroda i time osnaživanje ljubavi i osjećaja pripadnosti „starom kraju“.

Živa zajednica: Hrvatski folklorni festival je okupljao i okuplja tijekom desetljeća brojne folklorne skupine iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj?

Prof. Vidoslav Bagur: Dakako, svih tih godina u programu su sudjelovale mnoge skupine, od kojih su neke i danas aktivne. Nažalost sve je više skupina bez svojih svirača pa nastupaju uz pratnju s matrice. To je teško rješiv problem, ali trebalo bi poslušati savjet i shvatiti da je bolje nastupiti uz bilo kakvu živu glazbenu pratnju nego uz neadekvatne snimke. Ipak ima i onih koji rade u svim segmentima dobro — dobra izvedba, dobar vokal, dobra odjeća uz živu glazbenu pratnju.

Filmom bi trebalo pokazati aktivnosti naših zajednica u realizaciji svojih nastupa na festivalu

Živa zajednica: Ovo je ujedno važan poziv i obavijest folklornim skupinama i njihovim voditeljima. O čemu se zapravo radi?

Prof. Vidoslav Bagur: Kao stručni suradnik Redakcije za pučku i predajnu kulturu Hrvatske radio televizije (HRT), predložio sam Uredništvu HRT-a da se u vrijeme sljedeće „folklorijade“ snimi dokumentarni film o toj važnoj manifestaciji. Prijedlog je prihvaćen, i ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, sljedeće godine 25. travnja, kad je planiran 29. Hrvatski folklorni festival, na kojem će nastupiti odrasle folklorne skupine iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, vidjet ćemo se na tom projektu. Iako još nije sve definirano, filmom bi trebalo pokazati aktivnosti naših zajednica u realizaciji svojih nastupa na festivalu. Život hrvatske zajednice u Njemačkoj i u svijetu je važan, a unutar njega posebice je važan odnos prema mladima, koji odrastaju u okruženju izvan svoje matične zemlje, a ipak su se odlučili učiti i njegovati tradicijsku kulturu svog matičnog naroda. Ovom prilikom pozivamo vodite­lje hrvatskih katoličkih misija i zajednia u Njemačkoj, voditelje folklornih skupina i članove folklornih skupina da se što bolje pripreme za sljedeći 29. Hrvatski folklorni festival, o kojem će, kako sam istaknuo, HRT snimiti dokumentarni film.

Razgovarao: Adolf Polegubić

Slika: www.metkovic.hr

Živa zajednica, 9-10/2019., str. 6-7.