Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. sc. Tomislav Markić, održao je 26. lipnja predavanje o temi „Izazovi pastoralnog služenja hrvatskim iseljenicima“ u sklopu VII. Hrvatskog iseljeničkog kongresa koji se održao u Vukovaru od 26. do 28. lipnja 2026. na Veleučilištu Lavoslava Ružičke, izvjestila je Informativna katolička agencija.
Ravnatelj vlč. dr. Tomislav Markić je „Slavljenje jubileja ima svoj smisao u zahvalnom pogledu unatrag, sagledavajući prijeđeni put i postignuća, ali se nipošto ne smije zaustaviti na slavnoj prošlosti, već nas treba osposobiti za nove početke i suočavanje s izazovima budućnosti te obnovu identiteta i poslanja“, podsjetio je. Napomenuo je da je slavljenje jubileja znak određene starosti neke organizacije te da bi trebao poslužiti kao most „prelijevanju iskustva, ‚žive memorije‘ na mlađe koji će ne samo baštiniti tradiciju i sadržaje, već i osigurati kontinuitet poslanja i vizije neke organizacije“.
Vlč. Markić je objasnio i povijesni naziv ravnateljstva kao dušobrižništva. Riječ „dušobrižništvo“ došla je od latinskog izraza „cura animarum“, tj. „briga za duše“ ili „dušobrižništvo“ koje bi se „u suvremenom kontekstu najpreciznije moglo prevesti s pojmom ‚pastoralnog služenja‘, koje uključuje sve aspekte skrbi Crkve za dobro duše pojedinca i njeno konačno vječno spasenje“.
Zadaća ravnateljstva je briga za Hrvate izvan RH i Bosne i Hercegovine u kojoj su Hrvati konstitutivni narod, pojasnio je. Hrvatske manjine u drugim državama su pod mjesnom crkvenom jurisdikcijom te se nadležnost ravnateljstva odnosi na samo na hrvatske iseljenike u sklopu kojeg surađuju s mjesnom Crkvom zemlje iseljavanja u potrazi za hrvatskim dušobrižnicima.
Nacionalni ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu istaknuo je da trenutno u svijetu danas ima 180 hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara u kojima djeluje 181 svećenik.
Također se osvrnuo na najveće sadašnje izazove pastoralnog služenja. „Unatoč željama nekih naših iseljeničkih zajednica više nismo ili uskoro nećemo biti u stanju providjeti nove dušobrižnike za sve misije i župe. Negdje su te zajednice dosegle granicu financijske i druge održivosti, a sve se više u Crkvi u Hrvata osjeća i manjak duhovnih zvanja što dakako ima za posljedicu i sve teže pronalaženje novih prikladnih svećenika za rad s našim iseljenicima“, napomenuo je. Ove godine traži čak deset novih svećenika koji bi služili u hrvatskim misijama.
Istaknuo je i sve veću zahtjevnost mjesne Crkve koja postavlja uvjete poput onih u Njemačkoj gdje se od svećenika traži znanje njemačkog jezika na visokom razinama. Vlč. Markić je naveo i nedovoljan broj duhovnih zvanja iz hrvatske dijaspore. Spomenuo je i kulturalne izazove među kojima je prvenstveno očuvanje vjerskog, a potom i nacionalnog identiteta iseljenika. Istaknuo je i znatan porast krštenja odraslih. Na kraju je spomenuo i javljanje sve većeg broja povratnika u domovinu.
Zaključno je kazao da će još dugo vremena „postojati potreba i želja za organiziranim pastoralnim služenjem hrvatskim iseljenicima“. Ustvrdio je da će se pastoralna skrb s vremenom koncentrirati na veća središta i gradove te se „u nekom duljem periodu pastoralna skrb zacijelo neće moći pružiti u tako gustoj mreži hrvatskih katoličkih misija i zajednica“.
„Naše će misije imati budućnost, ako će biti i ostati škole molitve koje će služiti povjerenim im dušama. Imat će budućnost i ako budu sposobne iznjedriti vlastita nova duhovna zvanja“, poručio je među ostalim vlč. Markić.
Izvor: www.ika.hr