Novinarka, publicistkinja, scenaristica i redateljica Višnja Starešina u utorak 16. siječnja u Pastoralnom centru Varaždinske biskupije u Varaždinu predstavila je svoju najnoviju knjigu „Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškog suda”.
O knjizi su, u ispunjenoj dvorani Pastoralnog centra, govorili rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić i autorica, a svoju pastirsku riječ okupljenima je na kraju susreta uputio varaždinski biskup Josip Mrzljak.
U sklopu promocije posjetitelji su pogledali video-isječke iz filmova „Zaustavljeni glas“ i „Treći pohod”, također autorice Starešine, a koji su ih atmosferom uveli u Vukovar i središnju Bosnu 1991. i 1992. godine, odnosno vrijeme, prostor i tematiku kojom se i bavi sama knjiga.
Predstavljajući knjigu, dr. Tanjić rekao je da „premda nije povjesničarka po zvanju, autorici knjige ne mogu promaknuti bitni elementi koji omogućavaju pronalazak ključa koji otvara prava vrata razumijevanja naše stvarnosti”.
Knjiga otvara teme koje mnogi u našem društvu ne žele vidjeti. Ova knjiga svakako može, čulo se na predstavljanju, pomoći da se neke stvari raskrinkaju.
„Povijest je uvijek iz kršćanske perspektive neupitna. Istina kad-tad dođe na vidjelo. Često govorimo da je povijest nešto što trebamo zaboraviti i čime se ne trebamo baviti, a onda vidimo da nas ta prošlost sustiže. Zapravo i ova knjiga govori o tome kako je ta mreža bivše obavještajne službe, pogotovo vezane uz JNA, bila toliko snažna i interesno povezana da i dan-danas djeluje i ima svoj utjecaj na zbivanja u Hrvatskoj te određuje ono što živimo i razmišljamo na zanimljiv i perfidan način. Zato je važno o tome govoriti da bismo mogli nešto promijeniti u našem društvu“, rekao je dr. Tanjić.
Knjiga „Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškog suda“ svojevrsni je vodič kroz manipulacije i falsifikate pred Haaškim sudom, kroz politički motivirane optužnice, montirane procese i mnogo nepravednih presuda. Analizirajući transkripte sa suđenja, presude, sjećanja izravnih sudionika procesa i drugu relevantnu literaturu, autorica prikazuje Haaški sud kao arenu za djelovanje obavještajnih službi, koje su preko njega vodile rat poslije rata.
Kao dopisnica Večernjeg lista, Višnja Starešina je rad Haaškog suda pratila od samih njegovih početaka. Prikupljanje podataka i dokumenata nije joj stoga bio veliki izazov. Svi materijali, transkripti i ostali dokumenti, dostupni su javnosti putem interneta. No, problem je, rekla je autorica, što malo tko zna iščitati ono važno u tim materijalima.
„Temeljni motiv pisanja ove knjige bio je vidjeti što se zapravo događalo kroz te sudske procese. Pokušala sam dati odgovore na pitanja kako se dogodilo to da Hrvatska, od države koja je napadnuta i nad kojom su počinjeni strašni zločini te je bila glavni akter postizanja mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini, na kraju postane zemlja koja je neizravno optužena za zločinački pothvat u BiH. Zanimalo me i kako se dogodilo da Srbija izbjegne odgovornost, kao i to da nepoznati standardi u civiliziranom svijetu poput ‚Udruženog zločinačkog pothvata‘ postanu zakon po kojem se sudi“, pojasnila je Starešina.
Poseban dio knjige posvećen je žrtvi i tragediji Vukovara.
„Željela sam rasvijetliti zašto je Vukovar postao slučaj kojeg se nije smjelo riješiti. Vukovar je bio krunski slučaj, kako zbog masovnosti zločina, tako i zbog najizravnijeg sudjelovanja vrha JNA i njezine Kontraobavještajne službe koja je odigrala ključnu ulogu u zločinima i na Ovčari i u logorima. Željela sam raskrinkati kako se odgovornost tog zločina uspjela prevaliti na minorne lokalne likove koji su zapravo bili agenti službe KOS-a, a sam vojno-zapovjedni vrh SFRJ izvući od bilo kakve odgovornosti“, rekla je autorica.
U knjizi koja se čita kao triler, mogu se naći dokumentirani odgovori na pitanja: zašto je Vukovar trebao biti krunski slučaj Haaškog suda i kako je postao najveća travestija međunarodne pravde? Zašto je Slobodan Milošević morao umrijeti? Kako je Oluja postala jedina ratna operacija kojoj se sudilo u Haagu? Zašto suci nisu prepoznali isti likvidacijski model u slučaju Srebrenica i slučaju Vukovarska bolnica? Postoji li tajna veza između „hrvatske šestorke“ u Australiji koja se iz najvećeg protuterorističkog procesa preokrenula u najveću blasfemiju australskog pravosuđa i „hrvatske šestorke” u Haagu? Kako je stara KOS-ova mreža postupno preuzela upravljanje haaškim procesima? I kako je hrvatska država – nestajala iznutra.
Biskup Mrzljak rekao je da knjiga govori o vremenu o kojem još nisu izrečene mnoge istine. Knjiga ima svoje korijene duboko u prošlosti komunističkog sustava, što se posebno odrazilo u vrijeme Domovinskog rata. Svi smo mi bili pod tim krilom KOS-a, posebice u bivšoj vojsci, kada su nas agenti istraživali i na neki način željeli nas zaustaviti u našem putu prema svećeništvu. Dakako, ovdje je riječ o toj Kontraobavještajnoj službi u cjelokupnoj povijesti Hrvatske u Jugoslaviji, ali i za vrijeme Domovinskog rata, a posebno baca svjetlo i na suđenje u Haagu koje je tako neslavno završilo. Vidi se jasno kako je ta Kontraobavještajna služba imala utjecaj na optužnice, samo suđenje i osude, istaknuo je biskup.
Višnja Starešina zapravo posvješćuje da se gorka sudbina hrvatskog naroda, posebice malog običnog čovjeka, nastavlja i u najnovijem vijeku. „To se može promijeniti, ali ide sporo, korak po korak. Tako je i ova knjiga jedan korak na tom putu. Takvih knjiga i svjedočanstava trebat će više i zaista bi trebalo propagirati ovo štivo i to je zadaća svih dobronamjernih ljudi u Hrvatskoj. Mi u Crkvi želimo tome pridonijeti, premda nije to naša prvotna zadaća. Naša glavna zadaća je širenje evanđelja i Radosne vijesti, ali sigurno je da smo dionici hrvatskog naroda i sudjelujemo u njegovoj izgradnji. Svi trebamo dati svoj udio i boriti se za povijest koja je još uvijek opterećena lažima, zato je na nama da idemo korak po korak naprijed”, poručio je biskup.(Tekst: IKA; slika: HRT)