Zadnji utorak u mjesecu i zna se, Akademski krug pri Hrvatskoj katoličkoj župi u Münchenu ima svoj susret i gosta predavača. Tako je bilo i u utorak, 27. svibnja. U Hrvatskom domu u Münchenu, predavanje je održao prof. Stjepan Bergovec, a tema njegova predavanja glasila je „Biblija i evolucija“.
Naslov bi mogao glasiti i Bog i evolucija, Crkva i evolucija, kako reče predavač na samom početku. Zašto je izabrao baš ovu temu? U današnje doba nametnulo se uvjerenje da je za objašnjenje pojma života isključivo nadležna biologija kao priznato polje prirodnih znanosti uvjetujući također nastanak i uvjerenje da sve što se smisleno može reći o životu, o njegovom porijeklu, nastanku, procesima i mehanizmima, to se isključivo može izreći pomoću objašnjenja i jezika biologije kao polja prirodnih znanosti. Je li to stvarno tako ili ima i drugih objašnjenja?
Svoje predavanje temeljio je na Bibliji i prisutnima je pokušao kroz nekoliko naslova pokazati da Biblija nije nazadna kako se nju smatralo u komunističkom sistemu, a u tom istom sistemu evolucija je bila napredna.
Najprije je prisutnima objasnio značenje imena u Bibliji, pa je tako dotaknuo imena: Isus, Marija, Petar, Stjepan, Pavao, Adam, Eva. Prešao je na uvjete za pravo razumijevanje teksta Starog, ali i Novog zavjeta, istaknuvši važnost poznavanja jezika, pisma i okoliša u kojem je podneblju nastao tekst, bilo da se radi o Jahvi, Elohimu i Adonaju.
Zatim je govorio o knjizi Postanka i najstarijem dokumentu, tzv. jahvističkom dokumentu koji je nastao u 10. stoljeću prije Krista, koji u izvješću o stvaranju rabi Božje ime Jahve, a tome dokumentu pripada, primjerice, izvještaj o prvome grijehu. Govorio je i o najmlađem, svećeničkom dokumentu koji je nastao nakon povratka iz babilonskog progonstva, 6. stoljeće prije Krista, a njemu pripada npr. prvi izvještaj o stvaranju, gdje je stvaranje raspoređeno na sedam dana.
U svom naslovu, „Jesu li vjera i razum na suprotnim stranama“, predavač je spomenuo nekoliko imena kao što su Sv. Ivan Pavao II., Sv. Aurelije Augustin, Toma Akvinski i Theodoricus koji su u svojim razmišljanjima jednodušni i svi odreda kažu da postoji duboka koegzistencija između vjere i razuma, dakle postoji duboko slaganje i nema suprotnosti.
Govoreći o prosvjetiteljima i Crkvi, istaknuo je negativnu stranu prosvjetitelja koji su govorili kako Katolička Crkva nastoji zaustaviti znanost i zadobiti kroz promoviranje neznanja i konzervatizma, glavni utjecaj u društvu. A to nije istina, rekao je predavač i donio nekoliko primjera i zaključio da se o evoluciji uvijek govori u teoriji, jer se puno stvari ne može dokazati.
Iznoseći posljedice borbe protiv Biblije kazao je, da je Božja riječ uvjetovana vremenom, kulturom i jezikom. Ona se može prilagoditi svakom narodu, kulturi i jeziku. Božja riječ se može prilagoditi i našoj kulturi 21. stoljeća, našem vremenu i našoj terminologiji. Pri samom kraju objasnio je pojmove: novi agresivni ateizam – racionalistički scientizam, materijalizam, religijski fundamentalizam – fideizam.
Zaključio je svoje predavanje riječima o nužnosti dijaloga vjere i prirodnih znanosti, te donio nekoliko citata istaknutih osoba:
Einstein: „Znanost bez religije je šepava, religija bez znanosti je slijepa.“
Ivan Pavao II.: „Suradnja religije i znanosti koristi i jednoj i drugoj.“
Benedikt XVI.: „Razum bez vjere gubi se u iluziji vlastite svemoći, vjera bez razuma vodi otuđenju od konkretnog ljudskog života.“
Nakon predavanja prisutni su mogli postaviti pitanja. Uime svih prisutnih riječi zahvale izrekao je Ante Moro, predsjednik Akademskog kruga. Ujedno je pohvalio organizaciju Matice Hrvatske u Münchenu za održani Sajam knjiga i čestitao prisutnom predsjedniku Matice Marku Jukiću.
fra Jozo Župić
