Portal hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj

Portal der kroatischen katholischen Gemeinden in Deutschland

Kardinal Puljić pohodio HKM Mannheim-Mosbach „Bl. Ivan Merz“

Povod je bila proslava 50. obljetnice postojanja ove misije, ali i podjeljivanje sakramenta sv. Potvrde

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić pohodio je, 8. i 9. svibnja 2021. Hrvatsku katoličku misiju u Mannheimu i Mosbachu. Povod je bila proslava 50. obljetnice postojanja ove misije, ali i podjeljivanje sakramenta sv. Potvrde.

Kardinal Puljić stigao je u Mannheim 8. svibnja u popodnevnim satima gdje ga je dočekao voditelj misije vlč. Robert Ružić sa najbližim suradnicima, a sljedeći dan sudjelovao je na prigodnom kulturnom programu povodom obilježavanja 50. obljetnice osnutka HKM Mannheim-Mosbach koji su pripremili i izvodili vjernici misije. Programu održanom u Isusovačkoj crkvi u Mannheimu je nazočio, uz kardinala Puljića, i pomoćni biskup Freiburške nadbiskupije dr. Peter Birkhofer, dekan Mannheima Karl Jung i konzul hrvatskog konzulata u Stuttgartu g. Ivan Bulaja.

U programu su članovi misije izveli nekoliko prigodnih glazbenih točaka, a Mario Tunjić je predstavio povijest ove misije.

Nakon toga slavljena je Sveta misa zahvalnica za proteklih 50 godina misije kojom je predsjedao vrhbosanski nadbiskup, uz koncelebraciju biskupa Birkhofera, dekana Junga, župnika vlč. Ružića i župnika u Mossbachu vlč. dr. Stefana Rencsika. Kardinal Puljić je u prigodnoj propovijedi podsjetio okupljene vjernike na situaciju u bivšoj Jugoslaviji iz vremena osnutka ove misije prije 50 godina, a koja je natjerala mnoge ljude iz naše domovine da isele u potrazi za pogodnijom političkom i gospodarskom situacijom. Biskupi Biskupske Konferencije Jugoslavije su prepoznali problem mnogih naših vjernika u „tuđem svijetu“ te poslali mons. Antu Luttera prije 50 godine za dušobrižnika Hrvatima katolicima u Mannheimu, Mosbachu i okolici. Kardinal je zatim progovorio o aktualnoj situaciji pandemije koja je mnogo utjecala na naše živote, ali pozvao je okupljene vjernike da pokušaju vidjeti i pozitivne strane ovih novonastalih promjena. „Prvo pozitivno je da su se mnogi zaustavili u svojoj trci, da su zaista prepoznali da imaju obitelj, da valja s djecom i obitelji živjeti, te da je ta obiteljska kuća crkva u malome. (…) Tako je obitelj počela činiti Isusa prisutnim u crkvi u malome. Tako da vidite kako je ta neugodna pandemija donijela i jednu pozitivnu stranu: da shvatimo da smo crkva u malome“, istaknuo je kardinal Puljić te dodao kako su bila potrebna ova teška vremena gdje nam je ponekad čak i fizički onemogućeno sudjelovanje i primanje svetih sakramenata, da bismo shvatili koliko nam je nužna ova duhovna hrana. Iskoristivši ovo trenutno iskustvo koje svi živimo, vrhbosanski nadbiskup je pozvao vjernicima u pamet važnost dolaska svećenika iz domovine prije 50 godina koji je na materinjem jeziku davao ovu duhovnu hranu riječi Božje i sakramenata izbjeglim Hrvatima katolicima u „tuđem svijetu“. Podsjećajući vjernike na čovjekovu krhkost koju tako zorno dokazuje i ovaj mali virus, uputio je snažni poziv na stavljanje pouzdanja u Boga i njegovu snagu kojoj nema premca od nikakve vlasti na ovome svijetu. Iz tih riječi je uputio zahvalu Bogu za 50 godina postojanja ove Hrvatske katoličke misije Mannheim-Mosbach, te za sve dušobrižnike i ostale ljude koji su utkali svoj život u prenošenje vjere i duhovne hrane Hrvatima katolicima na ovom području.

Nakon Svete mise, kardinal Puljić se u prostorijama HKM-a zadržao na zajedničkom ručku s koncelebrantima i predstavnicima vjernika misije.

Istog dana, u popodnevnim satima kardinal Puljić je u crkvi Heilig Geist predslavio Svetu misu pod kojom je podijelio sakrament svete potvrde prvoj grupi krizmanika misije u Mannheimu. U propovijedi, obraćajući se krizmanicima, kardinal Puljić je postavio pitanje: „Koja je lekcija najvažnija u životu?“ Pozivajući se potom na odgovor koji mu je na to pitanje dala jedna krizmanica prije više godina, rekao je: „Najvažnije je naučiti ljubiti. I tko ne zna ljubiti, taj ne zna živjeti.“ Te riječi je uputio povezujući ih s liturgijskim čitanjima iz Ivanove poslanice i Ivanova evanđelja, koji govore upravo o ljubavi kao najvećoj vrijednosti. Kardinal Puljić se nakon razlamanja riječi i obraćanja krizmanicima, kratko obratio i roditeljima te kumovima i kumama, podsjećajući ih na njihove vjerničke dužnosti prema novim krizmanicima.

Sljedećeg dana, kardinal Puljić je putovao u Mosbach, gdje je predsjedao Misnim slavljem pod kojim je podijelio sakrament svete potvrde za 19 krizmanika. Nakon Svete mise, kratko se zadržao s okupljenim vjernicima koji su ga vrlo srdačno dočekali te uručili prigodne poklone njemu, kao i voditelju misije vlč. Ružiću.

Potom je uslijedila Sveta misa i krizma za drugu grupu krizmanika u Mannheimu, ponovno u crkvi Heilig Geist. U dvije grupe, kardinal Puljić je ukupno krizmao 69 krizmanika u Mannheimu. Dvoje je bilo spriječeno zbog izrečene mjere izolacije.

Nakon zajedničkog ručka sa članovima zbora koji je u ova dva dana animirao liturgijskim slavljima, vhrbosanski nadbiskup je u večernjim satima predsjedao Svetu misu u čast bl. Ivana Merza, zaštitnika i naslovnika ove misije, a čija obljetnica smrti se obilježava sutradan, 10. svibnja. U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić je predstavio životopis i osvrnuo se na bogat život ovog hrvatskog blaženika. Među mnogim kršćanskim krepostima ovog blaženika uzornog života, nadbiskup Vinko je posebno istaknuo njegovu ljubav prema papi i Crkvi, prema Svetoj misi te ljubav prema žrtvi. Donio je iz vlastitog iskustva kao kardinala razgovor sa svetim papom Ivanom Pavlom II., koji je iznio svoje divljenje prema životu i krepostima bl. Merza, a slično je ponovio i papa Benedikt XVI. u svojem razgovoru s kard. Puljićem. Istaknuo je svoje osobno zalaganje, zajedno s banjalučkim biskupom mons. Komaricom, za proglašenjem Ivana Merza blaženikom za njegovog pohoda Banjoj Luci. Na kraju propovijedi je uputio poziv vjernicima po primjeru i zagovoru bl. Ivana Merza: „Od njega trebamo naučiti znati lijepo vrednovati, čitati. (…) Danas se jako malo čita. Zato ima sve više šupljih pameti. Jer čitanjem čovjek razvija maštu, postaje kreativan. (…) Drugu stvar koju od njega možemo naučiti je da vjeru treba hraniti žrtvom, euharistijom i apostolatom. Ne mogu ja sam za sebe a da ne prenesem poruku evanđelja. E to je bio Ivan Merz. I mi gdje god živimo, pozvani smo to nasljedovati.“

Na prigodnoj večeri koja je uslijedila nakon Misnog slavlja, bio je nazočan i mannheimski dekan Karl Jung koji je tom prigodom uručio i simboličnu donaciju Nadbiskupu i sarajevskoj Nadbiskupiji.

Nakon ova dva programom bogata dana provedena u Mannheimu i Mosbachu, kardinal Puljić se srdačno pozdravio s vjernicima katolicima s područja BiH i Hrvatske koji nisu krili svoje oduševljenje i zahvalnost za posjetu vrhbosanskog nadbiskupa njihovoj misiji, napose zbog činjenice da se na to odvažio unatoč ovim teškim vremenima i restrikcijama.

U nastavku donosimo povijest misije koja je pročitana na prigodnom programu:

Hrvatska katolička misija Mannheim osnovana je godine 1971: Biskupska konferencija Jugoslavije imenovala je svojim dekretom od 07. kolovoza 1971. za dušobrižnika Hrvatima katolicima u Mannheimu svećenika iz Sarajeva dr. Antu Luttera, a Nadbiskupski ordinarijat u Freiburgu dana 28. rujna 1971. odredio je teritorij prostiranja Misije Mannheim. Misija se sastojala od slijedećih dekanata: Buchen, Heidelberg, Lauda, Mannheim, Mosbach, Schwetzingen, Tauberbischofsheim, Waibstadt, Waldürn, Weinheim i Wisloch. U trenutku osnutka misije na spomenutom području živjelo je i radilo oko 12.000 radnika iz Jugoslavije od čega je polovina bilo Hrvata katolika.

Misna slavlja su na početku slavljena u Mannheimu, Heidelbergu, Mosbachu i Buchenu. Poslije su mise slavljene i u Tauberbischofsheimu, Neckarelzu i Meckesheimu.

Prva misa na hrvatskom jeziku slavljena je 05. listopada 1971. godine u isusovačkoj crkvi kod Schlossa u Mannheimu gdje su slavljene mise sve do kraja travnja 1972. godine tada je popravljena crkva Duha Svetoga određena za Hrvate u Mannheimu, a onda se misna slavlja slave u toj crkvi svake nedjelje i blagdana do danas.

U listopadu 1972. godine misija je razdijeljena na dva dijela kada je osnovana misija Mosbach koju od tada vodi vlč. Dragan Čuturić. Godine 2004. misije Mannheim i Mosbach ponovno se ujedinjuju i nastavljaju svoj život kao Hrvatska katolička misija Mannheim-Mosbach.

Hrvatska katolička misija Mannheim-Mosbach ove godine slavi 50. obljetnicu svoga postojanja. Prije službenog  osnutka Misije za vjernike na ovom području brinuli su se svećenici iz Ludwigshafena vlč. Anton Kosina te don Ivan Plješa iz Karlsruhea.

U trenutku osnutka misije na spomenutom području živjelo je i radilo oko 6.000 radnika Hrvata katolika.

Danas, nakon pedeset godina, na istom teritoriju živi oko 11.500 Hrvata katolika.

Dolazak Hrvata katolika, kao i drugih iz tadašnje države  na rad u SR Njemačku počeo je iza šezdesetih godina. Teške političke i gospodarske prilike u domovini natjerale su mnoge da krenu u svijet. Nije bilo jednostavno, a niti lako napustiti svoj dom i domovinu, rodnu grudu i obitelj te krenuti u nepoznato. Tako ne pripravljeni polaze i dolaze u tuđi svijet i među ljude koji govore drugi jezik te se susreću s nepoznatim običajima.

Mnogi među nama ovih dana se prisjećaju prvih koraka u tuđini te raznih poteškoća na koje su nailazili. Trebalo se snalaziti i živjeti, a sve je bilo novo i nepoznato. Svaka pomoć u tim prvim trenutcima bila je dobro došla.

U Hrvatskoj katoličkoj misiji Mannheim djelovali su svećenici Sarajevske nadbiskupije: mons. dr. Anto Lutter (1971.-1989.), vlč. Dragan Čuturić (1972. – 2004.) – Hrvatska katolička misija Mosbach, vlč. Vinko Radić (1989.-2010.),

vlč. Anto Perić (2010.-2011.), vlč. Robert Ružić (2011.- do danas).

Pastoralni suradnici koji su djelovali u Hrvatskoj katoličkoj misiji Mannheim-Mosbach su: Marija Krstičević (1971. – 1989.), s. Nevenka Tadić (1990. – 1995.) i maestro Ivan Žan (1996. – 2007.), Magdalena Ferenčina (2007. – 2017.), Ruža Đordić-Marošević (2015. do danas).

Katolička Crkva prepoznajući potrebe migranata donosi potrebne dokumente i smjernice. Krajevne Crkve sukladno uputama provode u praktičnom smislu potrebne pastoralne aktivnosti kako bi se migrantima  sačuvao identitet te  ih se integriralo u zajednicu i u društvo.

Katolička Crkva u Hrvata kako bi bila od pomoći svojim vjernicima šalje svećenike te namješta socijalne radnike, a s ciljem boljeg snalaženja u tuđem svijetu čuvajući vjeru otaca i ljudsko dostojanstvo.

Zahvaljujući katoličkoj Crkvi u Njemačkoj i provođenju smjernica i dokumenata o pastoralu migranata te dogovorima Biskupskih konferencija organizirane su Hrvatske katoličke misije u kojima se okupljaju ljudi iz različitih krajeva domovine i iz nedjelje u nedjelju, u crkvi slave Euharistiju i slušaju Božju riječ na hrvatskom jeziku, te se tako međusobno povezuju.

Kroz vrijeme od pedeset godina  prisutna je povezanost s domovinom s kojom se iako je daleko proživljavala njezina sudbina.

To se posebno osjetilo za vrijeme ratnih godina kada su Hrvati izvan Domovine pružali veliku pomoć, također se osjeća i kada Domovinu pogode prirodne nepogode kao što su nedavne poplave i potresi.

Ne smije se zaboraviti susretljivost i bratska solidarnost na koju su nailazili u svome radu misionari svećenici voditelji misije kroz ovih 50 godina ali i brojni vjernici. Svakako na prvom mjestu su Ordinariji kroz cijelo to vrijeme koji su svojim odredbama pomagali da Hrvati katolici žive svoju duhovnost ne gubeći svoj identitet kojim obogaćuju širu zajednicu dok se u nju integriraju. Njihovi najbliži suradnici koje u ovom kratkom prikazu nećemo nabrajati poimence.

Njima svima zahvaljujemo i molimo za njih potrebne milosti i Božji blagoslov.

Danas o pedesetoj obljetnici napose zahvaljujemo našem nadbiskupu Stefanu, ovdje nazočnom pomoćnom biskupu Birkhoferu, sestri Theresiti, našem dekanu Jungu, svećenicima s kojima danas ostvarujemo dobru suradnju napose župniku Renčiku, župniku u mirovini von Zedvitzu, župniku Ditmaru te mnogobrojnim djelatnicima u našoj Freiburškoj nadbiskupiji s kojima surađujemo.

Svakako među mnogobrojnim našim njemačkim prijateljima su i mnogobrojni angažirani katolički vjernici među kojima posebno zahvaljujemo obitelji Bernarda i Brigite John.

Zahvaljujemo također i našim biskupima iz domovine koji su nas obilazili i za nas molili osobito našem kardinalu Puljiću koji je evo i danas s nama u ovom svečanom trenutku proslave pedeset godina života i djelovanja naše misije.

Nastojmo da nam ovi dani budu na duhovnu korist, zahvalimo Bogu za sva primljena dobročinstva, pa i kušnje kroz koje smo prolazili.  Sami naši ljudski napori nisu dovoljni, ljudske sile su preslabe, treba  nam Božja pomoć, nju  trebamo izmoliti.

Kroz ovih pedeset godina života Hrvatske katoličke misije Mannheim-Mosbach u mandatu svakog pojedinog svećenika kršteno je 2683 djece. Od toga: u mandatu pokojnog Luttera 940 za nepunih 19 godina; u mandatu Radića kroz nepune 22 godine 657; pokojnog Čuturića kroz nepune 33 godine 735; kroz nepunu godinu dana Perić je krstio12 djece, a u mandatu Ružića do danas 339 krštenja.

Molimo za zahvalnošću za sve naše dobročinitelje, naše obitelji, za mlade, ovu našu zajednicu, za Domovinu i tolike stradalnike ali i zemlju Njemačku u kojoj živimo. Tako će nam ova obljetnica biti na duhovnu korist.

(kta)