| U Vatikanu je 5. srpnja započela dvodnevna međunarodna konferencija u prigodi treće obljetnice objavljivanja enciklike pape Franje Laudato si‘. |
U Vatikanu je 5. srpnja započela dvodnevna međunarodna konferencija u prigodi treće obljetnice objavljivanja enciklike pape Franje Laudato si‘ o temi „Spašavanje našeg zajedničkog doma i budućnost života na Zemlji“. Nakon riječi pozdrava koje je sudionicima uputio pročelnik Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja kardinal Peter Turkson, uvodno predavanje održao je Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin, izvijestio je Hrvatski program Radio Vatikana.
Kardinal Parolin istaknuo je da je od svoje objave enciklika pape Franje Laudato si‘ dobro prihvaćena i to kao snažan doprinos boljem razumijevanju i djelotvorniji odgovor na brojne žurne, pa i kritične probleme, s kojima se suočava čovječanstvo, na temelju šireg i dubljeg pristupa cjelovite ekologije. Uputio je na Papine riječi da je „sve povezano“ čime podsjeća da je čovječanstvo namjesnik, a ne gospodar stvorenja. Usmjerio je pažnju kako je Sveti Otac u više navrata napomenuo kako u svom korijenu lom u čovjekovu odnosu s Bogom, s drugima i sa stvorenjem proizlazi iz pogrešnog antropocentrizma.
Papin državni tajnik kazao je da su encikliku Laudato si‘ dobro prihvatili znanstvena zajednica i pripadnici drugih vjeroispovijesti.
Kardinal je napomenuo da je papa Franjo na početku enciklike napisao kako njome želi „ući u dijalog sa svima o našemu zajedničkomu domu“, pozivajući na „obnovu dijaloga o načinu na koji gradimo budućnost planeta“.
Kardinal Parolin uputio je na tri vida koji na poseban način karakteriziraju encikliku Laudato si‘. Prvo, enciklika je pravovremeni odgovor na jedan od najhitnijih izazova s kojim se danas suočava čovječanstvo, s mogućim propadanjem samog doma koji održava nas i sve oblike života. Nadalje, enciklika Laudato si‘ važna je zbog svoje poruke cjelovite ekologije. Konačno, Laudato si‘ daje dublju dimenziju ekološkom diskursu, odnosno pozornost koja često manjka u raspravama. Napomenuo je kako papa Franjo u svojoj enciklici nudi duboki duhovni pogled na prirodni svijet, govoreći o „evanđelju stvaranja“. Kardinal je podsjetio da Papa napominje kako vjerska uvjerenja mogu ponuditi snažnu motivaciju za brigu o prirodi te najslabijoj braći i sestrama. To je još jedan vid Papine poruke cjelovite ekologije, te je prisno vezana uz relacijski antropološki pogled enciklike Laudato si‘, rekao je kardinal.
Napomenuo je da Sveti Otac piše kako je ljudski život utemeljen na tri osnovna i usko isprepletena odnosa: s Bogom, bližnjim i samom zemljom. „Tako naš odnos s Bogom i bližnjim uključuje i odnos sa Zemljom. Taj odnos može i treba biti skladan, no kao što je papa Franjo primijetio na početku enciklike: ‚Nasilje koje prebiva u ljudskom srcu, ranjenom grijehom, očituje se također u znakovima bolesti koje primjećujemo u tlu, vodi, zraku i živim bićima‘. Kao posljedica tog ’nasilja koje prebiva u ljudskom srcu‘ sama zemlja opterećena je i opustošena, u prevladavajućoj kulturi odbacivanja sam se ljudski život zlostavlja, a čitavo stvorenje nalazi se na rubu katastrofe“, upozorio je kardinal, dodajući kako je „hitno potrebno promijeniti naše shvaćanje ljudskog napretka, upravljanja našom ekonomijom i naš način života“.
Kardinal Parolin kazao je da katolički nauk svijet ne smatra slučajnošću, već je naš planet, pa i svemir, namjeravani Božji čin koji nudi čovjeku kao dar. Stvorenje je prvi dar u velikom ljudskom poslanju: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje, rekao je. Katolički prelat napomenuo je da je Bog stvorio muškarca i ženu na svoju sliku i priliku te su oni sastavni dio svemira i njihov je poziv sve obrađivati i čuvati. No, obrađivanje i čuvanje ne bi trebalo uključivati gospodstvo i uništavanje. Takvo je ponašanje dostojanstva i poštovanja koje pripada Božjim darovima, rekao je kardinal.
Papin državni tajnik objasnio je da se u tom svjetlu može lako razumjeti briga Svetog Oca za siromašne i prirodu. „Ne nudi savjete kako biti razborit i praktičan, makar njegova poruka ima goleme praktične posljedice, nego nas podsjeća na tri stvari. Prvo, priziva nam u pamćenje da je temeljna posljedica stvaranja uspostavljanje odnosa na tri razine: s Bogom Stvoriteljem; s drugim ljudima vezom bratstva; i sa svijetom kao vrtom i domom za našu egzistenciju. Drugo, podsjeća nas da je temeljni zahtjev našeg poslanja sudjelovati u Božjem djelu kao sustvaratelji. I treće, doziva nam u pamet našu odgovornost za djelo Boga koji ne skriva svoje lice ni od jednog vida stvorenoga: siromašnog ili bogatog, prirodnog ili ljudskog, sadašnjeg ili budućeg“, istaknuo je kardinal Parolin. (IKA)
