Grad Kevelaer sa svojih 28 tisuća stanovnika s oko 800.000 hodočasnika godišnje ubraja se, nakon bavarskog Altöttinga, u drugi po veličini katolički hodočasnički grad u Njemačkoj.
Cilj hodočašća je svakako slika Blažene Djevice Marije Tješiljice žalosnih iz 1641., iz vremena Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.). Oko Božića 1641. čuo je trgovac Hendrick Busmann, dok se molio za nevremena tuče, tajanstveni glas: „Na ovom mjestu trebaš mi sagraditi kapelu!“ Tijekom sljedećih nekoliko dana Busmannu, na svom svakodnevnom putu iz Weeza u Gelden, u blizini sela u Kevelaer Heath, glas je to rekao još dva puta za vrijeme njegovih dnevnih molitava.
Iako trgovac nije bio bogat, on je ostvario taj zahtjev. Godine 1642. njegova supruga Mechel Schrouse imala je u noći ukazanje. Vidjela je u velikom sjajnom svjetlu posvećenu kućicu s tiskanom sličicom Djevice Marije „Consolstrix afflictorum“ (Tješiteljica žalosnih) iz Luxembourga, koju su već neko vrijeme prodavala dvojica vojnika. Hendrick Busmann je to isto vidio i potvrdio svojim iskustvom pa je uputio svoju ženu da pronađe ta dva vojnika i kupi sliku. Tako je Mechel uspjela u Kempenu naći jednog časnika vlasnika dvije sličice od kojeg je dobila jednu. U početku je slika pohranjena u Geldernu i tamo čašćena. Kapucini iz Gelderna i općine zahtijevali su od suda se sličica u procesiji prenese u Kevelaer što se nije dogodilo. Umjesto toga, sličicu je tadašnji župnik crkve sv. Antuna u Kevelaeru Ivan Schink, 31. svibnja, preuzeo i u nedjelju 1. lipanja postavio u kapelici. Tog istog dana, znatan broj ljudi iz okolnih sela i Gelderna došli su svetoj kućici.
Hrvati desetljećima redovito hodočaste u Kevelaer. Hodočašće završava procesijom kroz grad i molitvom pred križem u Kroatengasse. Ove godine svečano je proslavljeno jubilarno, 40. hodočašće u to Gospino svetište. Hodočašće će predvoditi predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvastku inozemnu pastvu, vrhbosanski pomoćni biskup mons. dr. Pero Sudar. Molimo i mi sa svim hodočasnicima u Kevelaeru: „Utjeho žalosnih, moli za nas!“
Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat
Živa zajednca, 9-10/2019., str. 3
