Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je 10. srpnja potpisao dekret u kojem se pozvao na odluku Ustavnog suda Turske da dosadšnji muzej-crkvu Aja Sofiju ponovno pretvori u džamiju. Nakon petanest dana, 24. srpnja, to je pretvoreno u djelo. Za vrijeme molitve ponovno su prekriveni svi kršćanski simboli, a tako je ostalo i nakon molitve. Toga petka je aktivno sudjelovao u molitvi u tom zdanju sa stotinama vjernika, a sve se prenosilo preko videozida, što su izvan pratili deseci tisuća ljudi.
Velebna crkva Aja Sofija je građena od 532. do 537. u vrijeme cara Justinijana I. Velikog. Od 1453. je pretvorena u džamiju, a 1935. tadašnji turski predsjednik Mustafa Kemal Ataturk proglasio ju je muzejem i tako je bilo sve do srpnja 2020. Aja Sofija nije samo posljednja crkva kasne antike, nego predstavlja arhitektonsku jedinstvenost, jer njezina kupola široka 33 metra stoji na četiri pot- pornja i kao takva je jedinstvena u povijesti arhitekture. Posebno unutarnja harmonija Aje Sofije je čini jednom od najvažnijih građevina svih vremena. Nakon što su osmanlije osvojili Carigrad 1453. svi su kršćanski simboli, dekoracije i zvona iz crkve odstranjeni ili prekriveni. Po uzoru na tu građevinu su osmanski sulatani u 16. i 17. stoljeću gradili džamije.
Mjesec dana nakon ponovnog proglašenja Aje Sofije džamijom, predsjednik Erdoğan je i crkvu Krista Spasitelja, koja je kao i Aja So- fija iz bizantskog vremena iz 11. stoljeća, a koja je također bila muzej, proglasio džamijom. Svjetski je poznata po svojim mozaicima i freskama. Osmanlije su i tu crkvu 1511. pretvorili u džamiju i prekrili sve kršćanske simbole i umjetnine.
Vjerujemo da su ove političke odluke prolazne i kratkotrajne, te da će nekadašnje velebne kršćanske crkve nadživjeti ne samo da- našnje političare nego i sadašnje Crkvi nesklono moderno vrijeme.
Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj
Živa zajednica, 5-6/7-8/9-10/2020.
