„Crkva u multikulturanoj i multireligijskoj Bosni i Hercegovini“, zbornik, (vlč. Ivica Komadina, Hrsg.; dr. sc. Adolf Polegubić, uredio), Biblioteka „Diaspora croatica“ knj. 27, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt am Main, 2019., 174 str.
Iz tiska je izašao jubilejski, 20. po redu Zbornik radova s godišnjih pastoralnih skupova hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika (redovnica i laikinja i laika), koji djeluju u hrvatskim katoličkim misjama i zajednicama u zapadnoj Europi, u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni, organizatora tih skupova.
U novom Zborniku su predavanja sa skupa održanog u Sarajevu, od 24. do 28. rujna 2018., o temi „Iskustvo Crkve u multikulturalnom i multireligijskom svijetu (primjer BiH)“. Odgovorni urednik Zbornika je delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina, a uredio ga je dr. sc. Adolf Polegubić. Na 174 str. objavljeni su radovi: doc. dr. sc. Tomislava Kovača „Međureligijski i međukulturalni dijalog u naučavanju Katoličke Crkve“, red. prof. dr. sc. Nike Ikića „Teološka dimenzija međureligijskog dijaloga“, mons. dr. sc. Pere Sudara „Religijska i kulturalna različitost BiH kao izazov za Katoličku Crkvu u Bosni i Hercegovini“, prof. dr. sc. Ivana Šarčevića „Povijesno-teološko utemeljenje međureligijskog dijaloga bosanskih franjevaca“ i izv. prof. dr. sc. Vladislava Topalovića „Doprinos Srpske Pravoslavne Crkve ekumenskom i međureligijskom dijalogu u Bosni i Hercegovini“. Predavanje na skupu je održala i dr. sc. Dževada Šuško „Doprinos Islamske zajednice u međureligijskom dijalogu u Bosni i Hercegovini / Teološka dimenzija međureligijskog i međukulruralnog dijaloga (islamska perspektiva)“, ali nije objavljeno u Zborniku.
Dr. Tomislav Kovač je istaknuo je kako je u globaliziranom svijetu, u kojem su narodi međusobno sve povezaniji, susret i dijalog između pripadnika različitih kultura i religija postao nezaobilazni izazov. Dr. Niko Ikić u svom je radu predstavio dijalog u antropološkoj, teološkoj i međureligijskoj dimenziji. Međureligijski dijalog gleda kao moguću odskočnu dasku međureligijske teologije. Govori i o konkretnoj međureligijskoj suradnji u BiH sa Židovima i muslimanima te ističe vrijednost i zasluge Međureligijskog Vijeća (MRV) BiH. U radu je mons. dr. Pero Sudar istaknuo kako je izazov svih izazova za Crkvu u BiH, kao viševjerskom i višekulturalnom društvu, njezin opstanak u zemlji u kojoj je „prema nijemome ali neporecivu svjedočanstvu ostataka starokršćanskih bazilika, nazočna već skoro dva tisućljeća“. Ta činjenica u Crkvi zahtijeva mudrost djelovanja u korist vlastita opstanka koje ne bi bilo u suprotnosti s bezazlenom otvorenošću s drugima, nego u autentičnom i prijateljskom skladu i na dobrobit svih građana i naroda. Dr. Ivan Šarčević se poziva na sv. Franju Asiškog koji pripada univerzalnoj Katoličkoj Crkvi i najdosljednije slijedi nauk Isusa Krista. Jedini je utemeljitelj reda, koji u svojim pravilima ima uputu da se ide među saracene i nevjernike. Autor ističe važnost djelovanja bosanskih franjevaca i njihove posebne zasluge za očuvanje vjere u teškim vremenima osmanlijskog vladanja Bosnom. Dr. Vladislav Topalović ističe kako međureligijski dijalog u BiH ima svoju perspektivu i značajnu ulogu u izgradnji mira. Uspjeh dijaloga ovisi od njegova intenziteta, te mora biti u fokusu pažnje crkvenih i vjerskih zajednica, ali i svih onih kojima je stalo do mira.
„Svojim sadržajem Zbornik i informira, ali i formira, odnosno predstavlja i neku vrstu škole za suživot u pluralnome okružju. On čitateljima ukazuje na mogućnosti da prisutne religijske, svjetonazorske, etničke i druge razlike ne moraju već same po sebi biti izvor sporenja i sukobljavanja, već da one mogu predstavljati izazov, povod i poticaj za jasnije spoznavanje vlastitih identiteta koji će se uzajamno poštovati, uvažavati i – konstruktivno surađujući – komplementarno obogaćivati. Literature o temama kojima se Zbornik bavi na hrvatskom govornom području još uvijek je relativno malo i već stoga valja pozdraviti njegovo objavljivanje. Budući da autori radova imaju akademske kompetencije ne iznenađuje što Zbornik posjeduje i značajke udžbeničko-priručničke naravi, uslijed kojih je prikladan za korištenje na teološkim fakultetima i drugim višim i visokoškolskim učilištima, istovremeno ne prestajući time biti čitljiv i razumljiv i širem čitateljstvu“, istaknuo je red. prof. dr. sc. Jure Zećević Božić u recenziji.
Izv. prof. dr. sc. Darko Tomašević je pak u svojoj recenziji istaknuo, kako radovi koji su predstavljeni na skupu u Sarajevu, pravo bogatstvo. „Bogatstvo u smislu raznovrsnosti tekstova, a ujedno bogatstvo u podsjećanju na neke ´granične´ teme i stavove nauka Katoličke Crkve. Tema skupa je bila ´Iskustvo Crkve u multikulturalnom i multireligijskom svijetu (primjer BiH)´ te dotični radovi osvjetljavaju to goruće pitanje multikulturalnosti i multireligijske stvarnosti ne samo Bosne i Hercegovine, nego, u današnje vrijeme, skoro cijelog svijeta. Svijet se u zadnje vrijeme drastično mijenja, tako da narodi koji su doskora živjeli u državama koje su bile uglavnom jednonacionalne, sada žive s mnoštvom drugih naroda koji sa sobom nose drukčiju kulturu i vjerska uvjerenja. Bez obzira na sve stranputice i lutanja u ostvarivanju ekumenizma i dijaloga, posebno u Bosni i Hercegovini, ali ne samo u njoj, Zbornik želi istaknuti da nada postoji. Unatoč sumnjama, problemima i poteškoćama ´drugog puta nema´. U tome je i glavna vrijednost ove knjige – osvješćivanje onoga što bi svi trebali znati i prakticirati.“
„Predajemo Vam u ruke 20. jubilejsko izdanje našeg Zbornika u nadi da će ga čitati i oni koji nisu sudjelovali na našem Godišnjem pastoralnom skupu u Sarajevu“, istaknuo je delegat vlč. Komadina u predgovoru, posebno zahvalivši dekanu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu preč. dr. sc. Darku Tomaševiću na pomoći u ostvarenju Skupa.
Adolf Polegubić