FRANKFURT AM MAIN: Susret novopridošlih u hrvatsku pastvu u Njemačkoj

Susret novopridošlih pastoralnih djelatnika u hrvatsku pastvu u Njemačku održan je, u srijedu 27. listopada, u Hrvatskome dušobrižničkom uredu u Frankfurtu na Majni. Na susretu su sudjelovali Marijana Bokšić (HKM Mühlheim), vlč. Ivan Cestar (HKM Essen), fra Ivan Jaković (HKZ Gießen), vlč. Tomislav Kolar (HKM Göttingen-Braunschweig), don Mato Križić (HKM Ingolstadt), vlč. Vlado Letinčić (HKM Regensburg), s. Anica Markelić (HKZ Mainz), fra Ivan Penava (HKM Würzburg), fra Robert Slišković (HKM Münster), fra Drago Škarica (HKM Nürnberg), don Filip Tomić (HKM Nürnberg), don Niko Tunjić (HKM Bamberg). Sa strane ureda sudjelovali su delegat vlč. Ivica Komadina, dr. Adolf Polegubić, Ljubica Markovica-Baban i Valentina Sudić.

Nakon duhovne misli riječi dobridošlice im je uputio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Potom je slijedilo njihovo predstavljanje tijekom kojega je delegat vlč. Ivica Komadina podsjetio na stanje u hrvatskoj pastvi u Njemačkoj. Pritom je istaknuo kako danas u Njemačkoj djeluje 97 hrvatskih katoličkih misija i zajednica. Podijeljene su u šest pastoralnih područja (Bavarsko pastoralno područje – 12 misija i zajednica, Pastoralno područje Baden-Württemberg I. – 43 zajednice, Pastoralno područje Baden-Württemberg II. – 5 misija, Rajnsko-majnsko pastoralno područje – 13 misija, Pastoralno područje Sjeverna Rajna i Vestfalija – 17 misija i Sjeverno pastoralno područje – 7 misija). U njima ukupno djeluje 89 svećenika, 2 trajna đakona i 51 pastoralnih suradnica i suradnika (pastoralnih referenata i referenata zajednica), 19 redovnica, 32 laikinja i laika i oko 50 tajnica i tajnika. „Važna ustanova za dušobrižništvo Hrvata u Njemačkoj je Hrvatski (nad)dušobrižnički ured. Sjedište Hrvatskoga (nad)dušobrižničkog ureda bilo je u početku u Münchenu. Od 1971. je u Frankfurtu na Majni, a na današnjoj adresi od 1984. To je ured triju biskupskih konferencija: Njemačke biskupske konferencije, Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Odgovoran je za komunikaciju između tih biskupskih konferencija te za upravne poslove i koordiniranje pastoralnim radom u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama u Njemačkoj. Ured je ujedno i sjedište delegata.“

Glavni urednik Žive zajednica dr. Adolf Polegubić je u svome izlaganju popraćenom prezentacijom podsjetio na stanje Hrvata u Njemačkoj. Prema podacima njemačkoga Saveznoga statističkog zavoda iz Wiesbadena, s nadnevkom 30. lipnja 2021., u Njemačkoj je živjelo 83.129.285 stanovnika, od čega je stranaca 10.675.181. Dana 31.12.2020. bilo osoba s državljanstvom Republike Hrvatske u Njemačkoj 426.845 (M. 227.665; Ž 199.180), dok ih je 31.12.2019. bilo 414.890 (M. 222.065; Ž. 192.825). To znači da je broj tih osoba 2020. u Njemačkoj u odnosu na prethodnu 2019. godinu veći za 11.955. S obzirom na nacionalnu strukturu stanovništva Republike Hrvatske, najveći broj tih osoba su hrvatske nacionalnosti. Broj osoba s državljanstvom Republike Hrvatske godine 2020. u odnosu na 2010. veći je za 206.646. Ujedno je podsjetio i na podatke o osobama s državljanstvom Bosne i Hercegovine sa stanjem 31.12.2020. u odnosu na stanje 31.12.2019. Tako je 31.12.2020. bilo osoba s državljanstvom Bosne i Hercegovine u Njemačkoj 211.335 (M. 111.145; Ž 100.190), a 31.12.2019. 203.265 (M. 107.765; Ž. 95.500). To znači da je broj tih osoba 2020. u Njemačkoj u odnosu na prethodnu 2019. godinu veći za 8.070. Pretpostavlja se da je među tim osobama priličan broj osoba hrvatske nacionalnosti. Usporedbe radi može se zaključiti, kako je broj osoba s državljanstvom Bosne i Hercegovine 2020. u odnosu na 2010. veći za 58.891. Govoreći o podacima Njemačke biskupske konferencijem podsjetio je kako je u Njemačkoj 31. prosinca 2020. bilo 22.193.347 katolika. Od ukupnog broja katolika u Njemačkoj je sa stanjem 30. lipnja 2021. stranih katolika bez njemačkog državljanstva 2.071.733 i onih s njemačkim državljanstvom i državljanstvom zemlje iz koje su došli u Njemačku 1.470.488, što je ukupno 3.542.221 stranih katolika. To znači da je stranih katolika u Njemačkoj prema tim pokazateljima 16 posto od ukupnog broja katolika u Njemačkoj. Strani katolici u Njemačkoj potječu iz oko 200 zemalja, a okupljaju se u oko 450 zajednica drugih materinskih jezika u 35 jezičnih skupina. U tim zajednicama djeluje gotovo 500 svećenika i redovnika, koje su u pastvu u Njemačku uputile njihove domovinske biskupske konferencije ili redovnički poglavari. Među katolicima drugih materinskih jezika u Njemačkoj najbrojnije su poljske, talijanske, hrvatske, austrijske, rumunjske, portugalske, španjolske i dr. Zajednice drugih materinskih jezika za migrante predstavljaju zajedništvo i životni prostor u kojem njeguju svoje posebnosti na svom jeziku i u svojoj vjerskoj posebnosti, a sve s ciljem očuvanja svoga vjerskog i kulturnog života i identiteta. Te su zajednice sastavni dio mjesne Crkve u Njemačkoj te svojom posebnošću i bogatim vjerskim životom obogaćuju i domaću mjesnu Crkvu. Prema podacima Katoličke Crkve u Njemačkoj sa stanjem 30.06.2021. katolika samo s državljastvom Republike Hrvatske i državljanstvom Bosne i Hercegovine bilo je 306.889. Katolika koji su imali državljanstvo SR Njemačke kao prvo i državljanstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao drugo bilo je 58.716, a to je ukupno 365.605. U usporedbi s podacima njemačkoga Saveznoga statističkog zavoda iz Wiesbadena, sa stanjem 31.12.2020., samo osoba s državljanstvom Republike Hrvatske bilo je 426.845, a 31.12.2019. 414.890. Prema ukupnim podacima stanje katolika u Njemačkoj prema crkvenim statistikama s 1. i 2. državljanstvom Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, bivše Srbije i Crne Gore (po starom ključu), Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Jugoslavije (po starom ključu) i Kosova, sa stanjem 30.06.2020. je ukupno 396.599, od čega nisu svi Hrvati. Valja upozoriti na činjenicu da se jedan broj Hrvata u Njemačkoj zbog plaćanja crkvenog poreza ne prijavljuje katolicima, a onda se kao takvi i ne vode u statistikama Katoličke Crkve jer tako prestaju biti njezinim članovima, a da toga možda nisu ni svjesni. Unatoč tome, kad se gleda prosjek u Njemačkoj, katolici drugih materinskih jezika, među kojima su i Hrvati, u velikom postotku ostaju članovima Katoličke Crkve izdvajajući značajna sredstva za Crkvu, što se cijeni i sa strane Njemačke Crkve. Teško je dati potpuno točan odgovor koliko je danas Hrvata u Njemačkoj. Kako je već rečeno, prema podacima njemačkoga Saveznoga statističkog zavoda iz Wiesbadena od 31. prosinca 2020. osoba s državljanstvom Republike Hrvatske u Njemačkoj je bilo 426.845 (M. 227.665; Ž. 199.180). S obzirom na nacionalnu strukturu stanovništva Republike Hrvatske, najveći broj tih osoba je hrvatske nacionalnosti. Osoba s državljanstvom Bosne i Hercegovine u Njemačkoj 31. prosinca 2020. bilo je 211.335 (M. 111.145; Ž. 100.190). Pretpostavlja se da je među tim osobama priličan broj osoba hrvatske nacionalnosti. Ako se prethodno iznesenim podacima doda i broj Hrvata iz drugih područja bivše države, kao i broj osoba koji se osjećaju Hrvatima, a imaju samo državljanstvo SR Njemačke, kao i broj djece stranih roditelja, koja od 2000. svojim rođenjem u Njemačkoj u velikom broju stječu njemačko državljanstvo, može se pretpostaviti da je u Njemačkoj danas više od 500.000 Hrvata, zaključio je dr. Polegubić. Nakon susreta bilo je zajedničko fotografiranje i ručak.

Tekst i slike: Adolf Polegubić