Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježen na Lepoj Bukvi i Maclju

Foto: Damir Borovčak/IKA

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma obilježen je u utorak 23. kolovoza 2022. na Lepoj Bukvi i u Maclju.

Hodočasnici s raznih strana Hrvatske došli su na Lepu Bukvu iskazati nevinim žrtvama svoju posmrtnu sućut i poštovanje na mjestu gdje su u lipnju 1945. pogubljeni 21 svećenik i bogoslov, uz ukupno oko 13 tisuća žrtava.

Komemoraciju je započeo voditelj Ivan Jaklin himnom i minutom hrvatske tišine. Potom je ukazao na dva načela kojima su se vodili organizatori. Zaklada Predziđe kršćanstva djeluje po načelu riječi blaženog kardinala Alojzija Stepinca, koji je na komunističkom sudu 3. listopada 1946. rekao: »Vi ste učinili fatalnu pogrešku, što ste pobili svećenike. Narod vam to nikada ne će zaboraviti«, dok Udruga Macelj 1945. djeluje po načelu: „Mržnja ne, osveta ne – želimo samo istinu dostupnu javnosti!“

Na današnju komemoraciju bili su pozvani svi predsjednici hrvatske državne vlasti da bi taj dan obilježili na mjestu zločina poslije Drugog svjetskog rata koji je bez presedana u Hrvatskoj. Njihov izostanak potvrđuje da u Hrvatskoj još uvijek nisu sazreli uvjeti za istinsko odmicanje od zločina komunizma i njegovih posljedica – zaključili su organizatori. Predsjednika Hrvatskog sabora zastupala je saborska zastupnica Zdravka Bušić, a po osjećaju savjesti odazvali su se saborski zastupnici Karolina Vidović Krišto i general Željko Sačić.

Sudjelovali su i predstavnici Udruge hrvatskih branitelja Lučonoše iz Kaštel Lukšića, Udruge hrvatskih branitelja iz grada Kastva, Udruge Hrvatski domobran iz Koprivnice, Udruge Hrvatski domobran iz Popovače, kao i Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Političkih zatvorenika, uz predstavnike domaćih lokalnih udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz Zaboka i Đurmanca. Grad Krapinu zastupao je predsjednik gradskog vijeća Mladen Gregurović, koji je ujedno bio i izaslanik Ministarstva hrvatskih branitelja, a Općinu Đurmanec načelnik Damir Belošević i susjednu Općinu Jesenje načelnik Darijo Cvrtila.

Poslije paljenja svijeća kod križa povrh jame IV.D, iz koje su 1992. godine  ekshumirani ostaci pogubljenih svećenika, okupljenima se obratio Damir Borovčak, Upravitelj zaklade predziđe kršćanstva, koji je između ostaloga pojasnio da je jamu sa svećenicima pokazao „partizanski pokajnik Mladen Šafranko i posvjedočio 1990. okolnosti veličine zločina Franu Živičnjaku, nesuđenoj žrtvi, koji je zahvaljujući Šafranku izbjegao sudbinu masovno stradalih. Fran Živčnjak je obilazio početkom 1990. tadašnji Sabor i Vladu, molio, tražio da se jame otkopaju. Prvotno, nije bilo sluha. Na Kaptolu je ispričao gdje se nalaze poubijani svećenici. Kardinal Franjo Kuharić se odazvao i na ovom mjestu je 9. lipnja 1991. služio  prvu svetu misu za sve žrtve Maceljske šume. Godinu dana kasnije jame su otkopane i Živičnjakovo svjedočanstvo se potvrdilo.“

„Zločinac Tito bio je najmanje triput ovdje. Dolazio je u lov, ali i da se uvjeri da je sve pod dobrim nadzorom. Dolazio je i njegov najbliži suradnik, Stevo Krajačić, tadašnji šef OZN-a i nadređen lokalnom šefu OZN-a za Krapinu, Stjepanu Hršaku, koji je rukovodio egzekucijama i osobno poubijao svećenike. Nema slučajnosti, trebalo se u kasnijim godinama uvjeriti jeli sve dobro čuvano i prikriveno. Lokalno stanovništvo i neki svjedoci događaja živjeli su ovdje u totalnom strahu, trpjeli i šutjeli. Otvoreno se prijetilo, a neki su stanovnici ovog kraja nestali preko noći. Danas sve to mlađem naraštaju izgleda kao nestvarna naučna fantastika i nemoguća priča“, zaključio je Borovčak.

Na završetku komemoracije na mjestu zločina, Počasna postrojba Grada Krapine povela je hodočasnike prema nedalekoj grobnici u Maclju i crkvi Muke Isusove, gdje je poslije molitve nad grobnicom svećenika i ostalih ukupno 1247 dostojanstveno pokopanih žrtava, slavljena misa zadušnica. Svečanu misu predslavio je postulator kauze za kanonizaciju bl. Ivana Merza o. Božidar Nagy.

O. Nagy je propovijedi zahvalio za očuvanje istine Udruzi Macelj 1945. i Zakladi Predziđe kršćanstva koja je odnedavno u posjedu zemljišta Lepa Bukva. „Zahvalni smo za dobru volju i moralnu obavezu angažiranih rodoljuba i vjernika koji su svjesni svoje i nacionalne i ljudske i vjerske dužnosti prema ovim nevinim žrtvama, pa su do sada već mnogo toga dobroga učinili u čemu im kao primjer može biti i blaženi Ivan Merz, prvi laik Crkve u Hrvata koji je proglašen blaženikom Katoličke Crkve; on je, istina, u drugo vrijeme i u drugim okolnostima i na drugi način radio i djelovao za dobro hrvatskog naroda odgajajući njegovu mladež za rodoljubne, vjerske i moralne vrijednosti te je postao trajan uzor za sve vjernike laike kako je to istaknuo sv. papa Ivan Pavao II. na njegovoj beatifikaciji u Banjoj Luci 2003. godine. „Dajem vam ga danas kao svjedoka Kristova i zaštitnika i suputnika na putu u vašoj povijesti. On će od danas biti uzor mladima i primjer vjernicima laicima“, rekao je tada Papa.

„Ovo sveto mjesto u Republici Hrvatskoj kao najveće stratiše hrvatskih ljudi iz raznih krajeva gdje žive Hrvati (ne spominjem ovoga časa ona još veća hrvatska stratišta u susjednoj Sloveniji) trebalo bi zauvijek postati i ostati mjesto trajnih hodočašćenja i odavanja počasti nevinim komunističkim žrtvama. Trebalo bi u obrazovni program našega školskog sistema uključiti pohod svakog naraštaja naše srednjoškolske i studentske mladeži na ovo mjesto koje ujedinjuje, predstavlja i simbolizira sva ona stratišta po cijeloj Hrvatskoj, ali i izvan nje gdje počivaju kosti naših hrvatskih sunarodnjaka stradalih od totalitarnog komunističkog režima“, nastavio je o. Nagy.

Misu su suslavili domaći župnik fra Vlado Mustač i policijski kapelan iz Siska don Ivo Borić. U molitvi vjernika molilo se za poubijane svećenike i bogoslove čija su imena pritom pročitana, a potom i za tridesetak pokojnih članova Udruge Macelj 1945. Molilo se i za fra Ostijana Ostrognaja i Frana Živičnjaka koji su ostavili vjerodostojna povijesna svjedočanstva o zlokobnom vremenu i događajima iz doba režima totalitarnog zločinačkog komunizma. Pjevanje je predvodio varaždinski orguljaš Ivan Jaklin.