Jesensko zasjedanje Njemačke biskupske konferencije održana je u Wiesbaden-Naurodu od 25. do 28. rujna 2023. godine. Zbog radova na obnovi Fulde, uobičajenog mjesta održavanja jesenskih generalnih susreta, ovoga je puta domaćin bila biskupija Limburg. Na općoj skupštini sudjelovala su 64 člana Njemačke biskupske konferencije pod vodstvom predsjedatelja limburškog biskupa dr. sc. Georg Bätzing.
U središtu razgovora bio je proces razmišljanja o sinodalnom putu Crkve u Njemačkoj i pitanja za nadolazeću svjetsku sinodu u Rimu, koja će se održati u listopadu ove godine. Tijekom glavne skupštine ponovno se raspravljalo o temama suočavanja sa seksualnim zlostavljanjem kao i o aktualnom stanju restrukturiranja ovog područja rada provedenog prošle godine. Već odobreni dokument na temu “duhovno zlostavljanje” predstavljen je javnosti tijekom opće skupštine. Ostale teme uključivale su planiranje Svete godine 2025. u Rimu, osvrt na Svjetski dan mladih u Lisabonu, promišljanje o pojednostavljivanju misnih obrazaca, stvaranje novog okvira za svećeničku izobrazbu i aktualna politička pitanja kao što su problem potpomognutog samoubojstva i suočavanje s ekstremističkim stavovima. Biskupi su se osvrnuli i na situaciju u Ukrajini, Nikaragvi i Nigeru u svjetlu međunarodnih ratova i sukoba te situaciji i ugroženosti kršćana u Nagorno Karabahu, prenosi službena stranica Njemačke biskupske konferencije.
„Ideološka kolonizacija” i rodna ideologija
Na kraju jesenskog zasjedanja Njemačke biskupske konferencije, predsjednik biskupske konferencije mons. dr. Georg Bätzing sažeo je u nekoliko točaka najbitnije teme o kojima se raspravljalo.
Na otvaranju zasjedanja u ponedjeljak, 25. rujna 2023., apostolski nuncij u Njemačkoj mons. dr. Nikola Eterović se u pozdravnom govoru osvrnuo na temeljni antropološki koncept ljudske bipolarnosti, naime, kako je čovjek stvoren na sliku Božju kao muško i žensko, koji nalazi svoje brojne potvrde u učenjima učiteljstva. Nuncij je naglasio kako “ideološka kolonizacija” prenosi drugačije slike ljudi i odnosa, a ljudska se priroda više ne doživljava kao Božji dar, već kao nešto čime se može manipulirati. U rodnoj ideologiji ljudski se identitet muškaraca i žena smatra slobodno oblikovanim i promjenjivim. Stoga, treba odbaciti i “ideološku kolonizaciju” i rodnu ideologiju. Od toga treba zaštititi osobito djecu i mlade, rekao je apostolski nuncij. Prenošenje ovih uvjerenja vlastitoj djeci aspekt je slobode vjere i uvjerenja, koji daje za pravo roditeljima na odgoj svoje djece, uključujući prenošenje religijski nadahnutih slika čovječanstva. To ne bi trebalo biti ograničeno ili podvrgnuto prisili, rekao je nuncij Eterović.
Mons. Bätzing je, komentirajući nuncijeve riječi, rekao kako su biskupi u raspravi istaknuli da se i nova saznanja iz znanosti o životu i društvena saznanja moraju integrirati u prethodno dominantne klasične perspektive kako bi danas mogla doprijeti do ljudi.
Sinodalni put
Nezaobilazna tema na jesenskom okupljanju biskupa je bilo pitanje Sinodalnog puta. Mons. Bätzing je naglasio kako je petom sinodalnom skupštinom završena prva etapa Sinodalnog puta. Kazao je kako će odluke Sinodalnoga puta biti dalje obrađene u fazi koja sada počinje i trebale bi se provoditi koliko god je to moguće, kako je i navedeno u statutu Sinodalnoga puta. Podsjetio je kako je na zajedničkoj konferenciji Njemačke biskupske konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK) 30. lipnja 2023. dogovoreno je da se uspostave zajedničke radne skupine Njemačke biskupske konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika koja bi dalje razrađivala teme usvojenih tekstova: Celibat svećenika – osnaživanje i otvaranje, Slavlja blagoslova za parove koji se vole, Suočavanje s različitošću spolova, Žene u sakramentalnim službama – perspektive za globalni crkveni razgovor i Uključivanje vjernika u imenovanju dijecezanskog biskupa.
Podsjetimo, Sinodalni put je u svojevrsnoj krizi, budući da su se četvorica biskupa usprotivila daljenjem financiranju sinodalnog odbora koji je zadužen za daljnju provedbu zaključaka Sinodalnoga puta. Biskupi Gregor Maria Hanke (Eichstätt), Stefan Oster (Passau), Rudolf Voderholzer (Regensburg) i kardinal Rainer Maria Woelki (Köln)) glasovali su protiv planiranog financiranja.
Svjetska sinoda u Rimu
Govoreći o nadolazećoj Svjetskoj sinodi u Rimu koja se održava u listopadu ove godine, a na kojoj će kao jedan od petorice njemačkih biskupa sudjelovati i mons. Bätzing, rekao je kako je glavno pitanje Svjetske sinode prije svega kako može uspjeti sinodalnost. „Sigurno će se također morati govoriti o pitanjima koja su na umu ljudi u Crkvi, kao što su pitanja o većem sudjelovanju žena, budućnosti svećeničke profesije ili daljnji razvoj moralnog učenja Crkve. U oba aspekta – uspješne sinodalnosti i konkretnih pitanja – imamo veliku nadu da možemo unijeti svoja iskustva u univerzalni crkveni razgovor i učiti iz iskustava drugih dijelova Crkve“, poručio je mons. Bätzing.
Seksualna zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi
U fokusu biskupa je bio i problem seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi. Proces razrješavanja slučajeva seksualnog zlostavljanja od strane crkvenih službenika, biskupi žele odlučno nastaviti. Stoga su raspravljali o restrukturiranju svog pristupa razjašnjavanju i suočavanju sa seksualnim zlostavljanjem. Tijekom godine DBK se intenzivno konzultirao sa Savjetodavnim odborom za pogođene i neovisnom povjerenicom za pitanja seksualnog zlostavljanja djece (UBSKM) Kerstin Claus o zadacima i ovlastima stručnog vijeća pri Njemačkoj biskupskoj konferenciji za zaštitu od seksualnog zlostavljanja i iskustva nasilja, objasnio je Bätzing. Odbor bi trebao biti odgovoran za praćenje, osiguranje kvalitete i daljnji razvoj u područjima prevencije i intervencije. Prema Bätzingovim riječima, članove komisije koja bi trebala ispitivati slučajeve zlostavljanja bi trebala imenovati neovisna komisija bez uplitanja Crkve.
Pravo na pomoć pri samoubojstvu
Tri godine nakon presude njemačkog Ustavnog suda o „pravu na pomoć pri samoubojstvu“, njemački biskupi ponovno su zatražili jaču prevenciju samoubojstva. Govoreći o tome, mons. Bätzing je rekao kako pomoć pri samoubojstvu ne smije postati društveno normalna pojava na kraju života već je potreban koncept zaštite i zakonska regulativa, kako bi se ljudi kojih se to tiče mogli suočiti s tako teškim koracima informirani, samoodređeni i bez vanjskog pritiska. Stoga je pozdravio namjeru Bundestaga da još u ovome mandatu donese zakon o prevenciji samoubojstva. Predsjednik Njemačke biskupske konferencije zatražio je jasnu nadogradnju jednostavnih ponuda prevencije samoubojstva. Ključnu ulogu pritom ima kvalitetna njega, posebice za starije osobe, ali i snažnija potpora hospicija i palijativne medicine, uključujući i onu financijske naravi. Biskup Bätzing pozvao je zakonodavce, kao i zdravstvene ustanove i ustanove njege i skrbi da zajamče pravo odbijanja pomoći pri samoubojstvu u njihovim institucijama. Moraju se pobrinuti, rekao je, da njihovi stanari, štićenici i pacijenti budu sigurni da ondje neće biti suočeni s pitanjem o mogućem prihvaćanju pomoći pri samoubojstvu.
Suočavanje s ekstremističkim stavovima
Generalna skupština bavila se sve izraženijim ekstremističkim stavovima koje zastupaju pojedinci, ali i dio spektra političkih stranaka u Njemačkoj. „Kao Biskupska konferencija, iz temelja odbacujemo ekstremističke izjave jer su u suprotnosti s kršćanskim uvjerenjima i jednostavno su neprihvatljive i nepodnošljive. Crkva nikada ne smije tolerirati ekstremističke izjave, primjerice nehumana i antidemokratska stajališta, nego mora dosljedno djelovati u slučaju kršenja unutar Crkve, a ako se takva stajališta iznose unutar Crkve, u svakom slučaju mora se reagirati“, naglasio je biskup Bätzing, a potom se konkretno osvrnuo na trenutnu političku situaciju u Njemačkoj: „Vrlo smo zabrinuti zbog uspona stranke “Alternativa za Njemačku” (AfD), koja sve više zastupa (desničarske) ekstremističke i antidemokratske pozicije. Imamo dojam da se u javnosti sve otvorenije iznose ekstremistički stavovi. Savezni ured za zaštitu ustava potvrđuje da je AfD radikaliziran. Mi biskupi vodimo kampanju da naša zemlja ne postane alternativna Njemačka koja postaje ksenofobna, antieuropska i nacionalistička. Budimo zajedno primjer demokratske, europske i kozmopolitske Njemačke“ zaključio je predsjednik Njemačke biskupske konferencije.
Ivan Gavranović
