Portal hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj

Portal der kroatischen katholischen Gemeinden in Deutschland

ZAGREB: „Živa zajednica“ iznimno vrijedan i čitan časopis

Tribina u povodu 40. obljetnice izlaženja mjesečnika hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj „Žive zajednice“ (1978.-2018.) održana je u četvrtak 5. travnja u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu u organizaciji HMI i izdavača Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.

Moderatorica tribine Vesna Kukavica istaknula je kako je „Živa zajednica“ iznimno vrijedan i čitan časopis, a ravnatelj HMI Mijo Marić istaknuo je da „osmišljenom koncepcijom, atraktivnim likovnim izgledom i inovativnim suradničkim prilozima ‚Živa zajednica‘ puna četiri desetljeća donosi obilje priloga iz vjerskog, društvenog i kulturnog života Hrvata u Njemačkoj“. Bilježila je Živa zajednica sve ono bitno što se događalo u hrvatskim zajednicama koje su bile ne samo duhovne oaze, nego se u njima i oko njih događao svekoliki život Hrvata katolika u Njemačkoj i svijetu, rekao je Marić.
Izaslanica predsjednika Vlade RH zamjenica državnog tajnika Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH mr. Ivana Perkušić rekla je da ta visoka obljetnica svjedoči o još većem uspjehu: o stvaranju i čuvanju hrvatskih zajednica ne samo u vjerskom, nego i kulturnom i društvenom smislu. „U svim iseljeničkim hodočašćima hrvatskoga naroda, Crkva je kao majka skrbila ne samo nad njegovom vjerom, već i nad identitetom, jezikom i nad budućnošću hrvatskoga naroda“, rekla je mr. Perkušić te istaknula da je novi načini rada, mrežno izdanje ‚Žive zajednice‘ jedno od svjedočanstva u tome da Crkva uvijek živo odgovara na potrebe djece, kao i tome da je zajednica živa i da će buduće generacije trajati.
Ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić naglasio je kako dušobrižništvo postoji već više od sto godina, a sam ured 52. godinu. Prenio je pozdrave predsjednika Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevskoga pomoćnog biskupa Pere Sudara. Podsjetio je kako Vijeće koordinira rad 187 hrvatskih katoličkih prisutnosti u različitim formama od župa, preko misija, zajednica, centara, a u posljednje vrijeme i hrvatske etničke kapelanije.
Riječ je o živoj pastoralnoj djelatnosti u kojoj u središtu stoji Njemačka, koja ima 97 hrvatskih katoličkih prisutnosti. U Njemačkoj ne bi naša pastoralna djelatnost bila toliko dobra i kvalitetna bez ovih 40 godina plodnoga djelovanja „Žive zajednice“, rekao je dr. Markić.
Izv. prof. dr. Danijel Labaš s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu posebno se osvrnuo na važnost prisutnosti „Žive zajednice“ u virtualnom prostoru.
Naglasio je kako je ta odluka ne samo u skladu s evangelizacijskim poslanjem Crkve, nego i sa suvremenim razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a mrežna stranica i izgledom i sadržajem odgovara na nove komunikacijske izazove s kojima se u suvremeno digitalno doba suočava i mora suočiti i Crkva u svom pastoralnom djelovanju. Prema njegovim riječima, mrežno izdanje može pridonijeti bržem širenju istinitih vijesti o djelovanju hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, koje su u posljednje vrijeme izložene napadima u pojedinim njemačkim medijima u kojima ih se lažno predstavlja i optužuje za poticanje netrpeljivosti i govora mržnje.
Kada su odgovorni za „Živu zajednicu“ odlučili pokrenuti njezino internetsko izdanje, sigurno su otvorili novo poglavlje za djelovanje Katoličke Crkve u hrvatskome iseljeništvu, jer su na taj način izašli iz dotadašnjega kruga i ograničenosti na tiskano izdanje i postali su globalno dostupni svakome koga će na suvremenom medijskom areopagu zanimati i radovati istina, rekao je dr. Labaš.
Delegat HIP-a za Njemačku i ravnatelj Hrvatskog dušobrižničkog ureda u Frankfurtu na Majni vlč. Ivica Komadina kratko je predstavio hrvatsku pastvu u Njemačkoj u kojoj su u početku od sredine 60-ih djelovali članovi Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, a kasnije su im se pridružili članovi drugih redovničkih zajednica te biskupijski svećenici. U pastvi trenutačno djeluje 2/3 redovničkih, te 1/3 biskupijskih svećenika. Na području Njemačke ima 97 hrvatskih katoličkih misija, hrvatskih katoličkih zajednica i hrvatskih katoličkih župa, a podijeljene su u šest pastoralnih područja. U pastoralu djeluje 90 svećenika, trojica trajnih đakona, 52 pastoralnih suradnica i suradnika, pastoralnih referenata i referenata zajednica, od čega su 20 redovnice, 20 laika i 12 laikinja, i 45 tajnica. „Misije i zajednice uz pastoralnu, imaju i važnu ulogu u čuvanju hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta, uz redovne pastoralne aktivnosti, vjernike nastoji se okupljati na društvenoj razini: organiziraju se predavanja, proslave, hodočašća, susreti, a posebna briga vodi se o djeci i mladima“, rekao je Komadina. Istaknuo je da se dolaskom novog vala hrvatskih iseljenika hrvatska pastva u Njemačkoj nalazi pred novim izazovima djelovanja u novim okolnostima s više naraštaja Hrvata katolika. Stoga je došlo vrijeme drukčijega pastoralnog djelovanja i pitamo se je li dovoljno odgovaralo znakovima vremena, jesmo li u stanju preustrojiti i naš način pastoriziranja“, rekao je Komadina. Osvrnuvši se na migrante, istaknuo je kako prema Njemačkom statističkom uredu u toj državi živi 332.605 Hrvata od kojih je njih 259.038 prijavljeno kao katolici. To znači, da 77,9% Hrvata u Njemačkoj plaća crkveni porez, što je puno veći prosjek nego je prosjek njemačkih katolika.
Od početka izlaženja urednici „Žive zajednice“ bili su fra Bernard Dukić (1978.-1979.), fra Ignacije Vugdelija i fra Bernard Dukić (1979.-1983.), fra Ignacije Vugdelija (1983.-1991.), don Ante Živko Kustić (1991.-1993.), fra Anto Batinić (1994.-2002.), te od prosinca 2002. do danas dr. Adolf Polegubić koji se na kraju obratio okupljenima. Podsjetio je kako je prvi broj „Žive zajednice“ objavljen u rujnu 1978., a dobio je naziv po živoj vjerskoj zajednici Hrvata katolika u dijaspori. „Taj naslov označava i živu hrvatsku nacionalnu zajednicu. List je u početku bio biltenskog karaktera, u njemu su objavljivani važniji crkveni dokumenti, te vijesti iz Crkve u domovini i svijetu, događaja u HKZ i HKM u Njemačkoj, imena krštenih, vjenčanih, umrlih. Objavljivani su članci o hrvatskoj povijesti i kulturnoj baštini. Taj trend list je slijedio i kasnije, ali su iz godine u godinu uvođene i nove rubrike, te se nastojalo oko poboljšanja grafičkog izgleda lista. Jednom riječju: tematika lista bila je posvećena vjersko-crkvenim, ali i opće društvenim temama. List posebno prati brojne aktivnosti naših misija. Na suvremen način piše o vjeri, vjerskim i društvenim, socijalnim i obiteljskim te kulturnim temama, objavljuje razgovore s istaknutim osobama iz crkvenoga i društvenog života iz dijaspore i iz domovine. U listu se također vodi računa o čistoći hrvatskoga jezika. Od 15. siječnja ‚Živa zajednica‘ prisutna je u virtualnom prostoru na adresi www.zivazajednica.de“, rekao je dr. Polegubić. Spomenuo je i prilog na njemačkome jeziku koji je uveo delegat fra Josip Klarić i to od broja 3/1998., a posebno je istaknuo Ljubicu Markovicu – Baban koja od 1980. godine radi na grafičkoj pripremi.
Dr. Polegubić predstavio je i druge aktivnosti Hrvatskoga dušobrižničkog ureda koji od 1999. objavljuje zbornike radova s pastoralnih skupova hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe. Za mjesec dana izaći će 19. zbornik. Ured je objavio i hrvatski katolički molitvenik i pjesmaricu „Slavimo Boga“, a redovito objavljuje vodič – adresar HKM te kalendar.
Istaknuo je kako se cjelokupno hrvatsko vjersko i kulturno-prosvjetno djelovanje odvijalo u sklopu hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj, a „Živa zajednica“ je pri tome odigrala nezaobilaznu ulogu.
U publici su bili predstavnici kulturnoga i znanstvenoga života te života Crkve među kojima i izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića moderator Nadbiskupskog duhovnog stola preč. Tomislav Subotičanec, kao i svećenici koji su pastoralno djelovali u Njemačkoj. (IKA)