Građa je raspoređena na 448 stranica i ilustrirana sa 110 fotografija. Hrvatski iseljenički zbornik među 8 poglavlja ima tematsku cjelinu „Duhovnost“ koja sustavno prati stvaralaštvo hrvatskih građana u dijaspori kršćanskoga nadahnuća.
Iz tiska je izišao Hrvatski iseljenički zbornik 2018., a koji se sastoje od 31 samostalnog autorskog priloga sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku. Građa je raspoređena na 448 stranica i ilustrirana sa 110 fotografija, zrcaleći raznorodno iseljeničko stvaralaštvo u osam tematskih cjelina – znakovito naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige.
Središnja su tema većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa interaktivni učinci digitalnih medija u suvremenoj mobilnosti, ali i izazovi egzodusa mladih iz Slavonske i Bosanske Posavine. Opisana su u javnosti zapaženija postignuća naših umjetnika i znanstvenika u dijaspori iz dvadesetak zemalja s udaljenih meridijana. Autori tako propituju utjecaj tradicionalnih i modernih, starih i novih medija na iseljeničke zajednice, uključujući oblikovanje osobne kulture s posebnim naglaskom na tzv. digitalnoj kulturi. Doista, počevši od početka devedesetih godina – kada je 27. ožujka 1993. upućena prva međunarodna elektronička poruka iz Hrvatske – pa do danas svjedoci smo prave eksplozije primjena koje su više ili manje tiho
prožele naše okruženje u domovini i inozemstvu nezamjetljivo mijenjajući naše osobne i društvene navike.
Tako virtualnu infrastrukturu u informatičkom dobu propituje koordinatorica digitalne transformacije humanističkih disciplina i umjetnosti Republike Hrvatske doktorica Koraljka Kuzman Šlogar. Nacionalni portal znanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža čitateljima iz domovine i dijaspore opisuju Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus. Višejezičnu medijsku scenu dijaspore nedvojbeno razvija i Glas Hrvatske i cjelodnevni međunarodni peti program HRT-a koji se diljem svijeta sada može slušati preko Interneta. Konvergencija u području medijskih subjekata naše argentinske zajednice u fokusu je analize Paule Gadže, dok nam hispanistica Olja Ljubišić donosi hrvatski dragulj iz blogosfere Perua.
Matičina serijska publikacija ima elektronsku inačicu na mreži, a u svom 63. godištu dosegla je u digitalnom repozitoriju 28 000 stranica, njegujući potpunu tematsku i disciplinarnu otvorenost internetskog doba kada je svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni migrant. Autori Matičina godišnjaka iz domovine i inozemstva, čija mreža okuplja tristotinjak suradnika sa svih kontinenata, opisuju nam fascinantan mozaik stvaralaštva hrvatskog iseljeništva 21. stoljeća, čiji naraštaji stvaraju svoja djela izvan matične zemlje u višejezičnim i višekulturnim sredinama razvijenoga svijeta.
Matičin godišnjak, kojeg uređuje Vesna Kukavica, podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta. Nedvojbeno, u mrežnom okruženju svjedočimo i promjenama i u bržoj kulturnoj integraciji domovine i dijaspore ponajprije novim načinima sudjelovanja što ih donose socijalne internetske mreže s dinamičnim virtualnim strukturama u vidu bujanja portala hrvatskih kulturnih iseljeničkih zajednica i društava. Poticajan je prilog o iseljeničkoj filantropiji i Zakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čija zagrebačka palača krasi naslovnicu ovoga zbornika.
Autori priloga u Hrvatskom iseljeničkom zborniku 2018. su renomirani publicisti sa niza prestižnih sveučilišta i kulturnih središta iz zemlje i inozemstva: Walter F. Lalich, Tibor Komar, Paula Gadže, Krunoslav Malenica, Olja Ljubišić, Mirjan Damaška, Dubravko Barač, Božo Skoko, Irina Starčević Stančić, Cvijeta Kraus, Koraljka Kuzman Šlogar, Lada Kanajet Šimić, Pavao Jerolimov, Vladan Čutura, Lucija Šarčević, Milan Bošnjak, Stjepan Blažetin, Dejana Dejanović, Marijeta Rajković Iveta, Tihomir Nuić, Naida Šehović, Stan Granic, Rajka Bućin, Ivan Čizmić, Boris Vulić, Vinko Grubišić, Marijan Lipovac, Tanja Rudež, Vesna Kukavica, Helena Sablić Tomić i Boris Beck.
Nakladnik Hrvatskog iseljeničkog zbornika je Hrvatska matica iseljenika.
Hrvatski iseljenički zbornik, otkada ga uređuje Vesna Kukavica, ima tematsku cjelinu Duhovnost koja sustavno prati stvaralaštvo hrvatskih građana u dijaspori kršćanskoga nadahnuća. U tom smislu izdvajamo zanimljiv prilog docenta s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Borisa Vulića posvećen „Integracijskom potencijalu misija Y naraštaja“ u kojem se usredotočuje na nagrađenu monografiju dr. sc. Adolfa Polegubića pod naslovom „Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj“. Riječ je o poticajnom cjelovitom pregledu misija Y naraštaja, objavljenom 2017. u sklopu renomirane edicije „Diaspora croatica“, čiji je nakladnik Hrvatski dušobrižnički ured sa sjedištem u Frankfurtu na Majni. Katoličke misijske zajednice u Njemačkoj, saznaje čitatelj, duboko su prožete potragom za novim putovima, ponajprije svoga temeljnoga dušobrižničkog djelovanja pa analitičar ukazuje na više povijesno-društvena čimbenika koji su utkani u metodološku konstrukciju Polegubićeve knjige – pisane veoma jasnom znanstvenom akribijom. Hrvatska inozemna pastva danas djeluje u 187 župa, misija i zajednica diljem svijeta s ukupno 198 svećenika, 6 trajnih đakona, 50 redovnica, 44 pastoralna suradnika laika i 48 tajnica. Najbrojnija je dakako Njemačka, potom dolaze Kanada, SAD, Australija, Švicarska, Austrija, Švedska, Slovenija, Francuska, Argentina, Belgija, Južnoafrička Republika, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Peru, Čile i Velika Britanija i Irska.
Svečano predstavljanje Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2018. održat će se u srijedu, 7. veljače 2017. u 13 sati u HMI-ju,Trg Stjepana Radića 3, Zagreb. (IKA)