O crkvenim sveučilištima i fakultetima
Franje „Veritatis gaudium“ o crkvenim sveučilištima i fakultetima s novim uredbama vezanim uz crkvene studijske ustanove. Dokument su predstavili prefekt Kongregacije za katolički odgoj kardinal Giuseppe Versaldi, tajnik iste Kongregacije mons. Angelo Vincenzo Zani i prof. mons. Piero Coda, dekan Sveučilišnog instituta (Istituto Universitario) Sophia i član Međunarodne teološke komisije.
Nova apostolska konstitucija Veritatis gaudium, osim što potvrđuje prethodne normativne odredbe, sadržane u dokumentu Sapientia christiana, donosi brojne različite novine; neke se tiču samog studijskog programa i pripadajućih naslova, neke predavača i odgovornih osoba, a neke institucionalnih aspekata.
Prva se novost odnosi na obilježja i zadaće nove ustanove o kojoj se govori u dokumentu pape Franje: to je AVEPRO, Agencija Svete Stolice za evaluaciju i unapređivanje kvalitete na crkvenim učilištima i fakultetima koju je u rujnu 2007. godine osnovao papa Benedikt XVI. i koja je sada uključena u norme nove konstitucije. U čl. 1. § 2. navodi se: „Crkvena sveučilišta i fakulteti, kao i druge visokoškolske ustanove, redovito podliježu vrednovanju Agencije Svete Stolice za evaluaciju i unapređivanje kvalitete na crkvenim učilištima i fakultetima… (AVEPRO)“.
Druga se novost odnosi na učenje na daljinu, u vezi čega su Kongregaciji pristigli zahtjevi s više strana. Informatička i telematička revolucija uvelike je prodrla u akademske sustave, otvarajući scenarije koji su ranije bili nezamislivi s novim mogućnostima za stjecanje znanja, studiranje i istraživanje. U članku 31. § 2 konstitucije se navodi: „Dio predavanje može se provoditi u obliku učenja na daljinu, ako to ustroj studija koji je odobrila Kongregacija za katolički odgoj, predviđa i odredi uvjete za to…“. Polazeći od ovog članka, Dikasterij će odmah započeti s pripremom upute koja će sadržavati provedbene kriterije za učenje na daljinu, tako da se odvija u duhu suradnje među institucijama a ne konkurencije.
Uvršten je također članak (br. 32) koji se odnosi na zadaću visokoškolskih ustanova prema raširenom fenomenu izbjeglica. U tekstu se kaže da učilište mora „utvrditi u Statutu također procedure za vrednovanje metoda postupanja u slučaju izbjeglica i osoba u sličnim situacijama koji ne posjeduju potrebnu redovitu dokumentaciju“.
U dokumentu se govori i o tzv. dodatku diplomi (diploma supplement). U zemljama s kojima je Sveta Stolica sklopila međunarodne sporazume, kako bi se olakšala mobilnost studenata i priznavanje stečenih naslova, student, osim autentične potvrde o postignutim akademskim stupnjevima, može zatražiti od fakulteta još i dokument s detaljnijim informacijama o sadržaju i disciplinama studija (koje se u nekim zemljama zove diploma supplement).
U svijetu ima ukupno 289 crkvenih fakulteta, a s povezanim institucijama (tj. afiliranim, pridruženim i pripojenim) kojih je 503, ukupno 792 ustanova. Postoji ukupno 28 crkvena učilišta i sveučilišta s više fakulteta. Od fakulteta 160 su teološki, 49 filozofski, 32 fakulteti kanonskog prava i 40 drugih disciplina.
U Africi ima 15 fakulteta i 76 povezanih institucija; u Aziji 25 fakulteta i 56 povezanih institucija; u Sjevernoj Americi 19 fakulteta i 25 povezanih institucija; u Južnoj Americi 22 fakulteta i 56 povezanih institucija; u Oceanije jedan fakultet i tri povezane institucije; a u Europi 207 fakulteta i 287 povezanih institucija. Na tim crkvenim učilištima studira ukupno 64.500 studenata kojima predaje 12.000 profesora.
Osim tih institucija postoje mnogobrojna katolička sveučilišta – točno 1.365 s fakultetima svih vrsta – osnovana u različitim zemljama svijeta na temelju lokalnog zakonodavstva. (IKA)
