Akademski krug Hrvatske katoličke župe München organizirao je 24. lipnja u Hrvatskome domu predavanje na temu Napad na neradnu nedjelju u Bavarskoj. Gost predavač bio je đakon Michael Wagner iz nadbiskupije München-Freising.
Predavanje je podijelio u pet tematskih cjelina: Božja revolucija, Nedjelja kroz povijest, Nedjelja kao ustavno pravo, Trojanski konj te Zadaća koja ostaje.
Kroz povijesni osvrt, istaknuo je da rad i obveze oduvijek prate čovjeka, ali su u antičkom svijetu bile strogo podijeljene – rad za robove, a „moranje“, odnosno obaveze, za slobodne ljude. U tom kontekstu, Biblija donosi radikalnu promjenu: dan počinka – subota – darovan je svima, uključujući i sluge, strance, pa i životinje. Time se Božji zakon uzdiže kao zaštita dostojanstva svakog čovjeka.
U Novom zavjetu kršćani oblikuju svoj identitet oko Gospodnjeg dana – nedjelje – kao dana okupljanja, zahvalnosti i slavlja uskrsnuća. Papa Lav XIII. kasnije nedjelju proglašava svetim i zakonskim pravom radnika.
Predavač se osvrnuo na današnje tendencije narušavanja svetosti nedjelje kroz potrošački mentalitet i komercijalizaciju. Upozorio je da temeljni zakon Njemačke izričito štiti nedjelju kao dan odmora, a iznimke moraju imati jasan javni interes. Temeljni zakon ne štiti bilo kakav dan, nego nedjelju kao dan počinka.
Kritizirao je suvremeni pristup vremenu i radu. Predavač je govorio o svim problemima koji pretvaraju ljude u robove koji rade i po devet sati bez predaha. Zatim je govorio o kriminalu koji se događa, o sve više bolesnih ljudi. Uzrečicu po kojoj je “vrijeme novac”, trebalo bi prekrižiti i reći da se vrijeme ne može platiti. Nedjelja je nekoć bila obiteljski dan i ona je dar neba. Sloboda znači, biti kod majke, kod prijatelja. Tko živi slobodu, živi zajedništvo. Biti slobodan, znači „biti kod kuće“. Završna misao bila je jasna: „Sačuvati pravo vrijeme – to je bila, jest i ostaje stalna zadaća. Nedjelja uvijek iznova.“
Nakon izlaganja razvila se poticajna rasprava. Predavač je sudionicima podijelio i brošure o socijalnoj pravdi i radničkim pravima. U ime okupljenih, zahvalio mu je Ante Moro, predsjednik Akademskog kruga.
fra Jozo Župić
