O podrijetlu, školovanju i djelovanju Sv. Augustina Kenterberijskog prije dolaska u Englesku ne znamo mnogo, osim da je bio tajnik pape Sv. Grgura (590.-604.) i starješina benediktinskog samostana Sv. Andrije.
Sv. Augustin je ušao u povijest Crkve 596. kad ga je papa Grgur poslao s 39 benediktinaca u Englesku kako bi pastoralno djelovali na obraćenju Anglo-Sasa. Kao što je poznato, veliki britanski otok, osim sjevernog dijela, već su bili osvojili Rimljani i priključili ga Rimskom Carstvu, pa su Britanci do kraja IV. st. primili kršćanstvo. Međutim, kad se 407. iz Britanije povukli Rimljani sa sjevera su prodrli Pikti, a s europskog kopna germanski Angli, Sasi i Juti. Crkvena hijerarhija je uništena te se zemlja vratila u poganstvo čitava dva stoljeća.
Misionari koje je poslao Sv. Grgur su nakon brojnih problema došli do maloga britanskog otoka Thaneta. Tu im je sami paganski kralj Kenta Etelbert, čija je žena Berta franačka kneginja bila već kršćanka, dao dozvolu slobodno propovijedati po cijeloj njegovoj kraljevini. Augustin je već na Božić 597. krstio kralja i oko 10 000 njegovih podanika. U prijestolnici Kenta Canterburyu (stari Durovernum na pola puta između Londona i mora) Augustin je osnovao biskupiju te je 601. papa Grgur uredio crkvenu hijerarhiju u Engleskoj. Tako je Canterbury postao središtem Katoličke Crkve u Engleskoj sve do 1534. i odvajanja od Rima.
Sjeme riječi Božje, koje je Augustin posijao među Anglo-Sasima, nastavili su podržavati njegova subraća i učenici tako je do kraja 7. st. cijeli britanski otok bio kršćanski.
Sv. Augustin, apostol Engleske, umro je 26. svibnja 604. i pokopan je u opatijskoj crkvi Sv. Petra i Pavla (danas Sv. Augustina).
Ime mu je latinskog porijekla i znači uzvišeni ili časni.
Ž.I., KT
