Jedan od najpopularnijih kršćanskih mučenika.
Danas slavimo svetog Jurja, ranokršćanskog mučenika. Premda je u ranoj crkvi i usrednjem vijeku bio među najčašćenijim kršćanskim mučenicima, o svetom Jurju znamo toliko malo da su mnogi u pitanje doveli je li uopće i postojao ili se radi o legendarnoj ličnosti.
Prema predaji, Juraj je bio rimski časnik koji je stradao u Kapadociji za Dioklecijanovih progona 303. godine. I to je sve što otprilike o njemu znamo. Kult mu se širio najprije Palestinom i Egiptom, u sedmom stoljeću posvećena mu je crkva u Rimu a od dvanaestog stoljeća časti se i diljem Europe. Njegovu štovanju najviše su doprinijeli križarski ratovi, kada Juraj postaje prototipom idealnog kršćanskog viteza. Zaštitnik je Barcelone, Genove, naših Senja i Lobora te mnogih drugih gradova. Pod njegovom se zaštitom nalaze i brojne pokrajine, kao Katalonija, i države: Portugal i Engleska. Engleska na svojoj zastavi ističe križ svetoga Jurja, a s ogrlice njihova najvišeg odlikovanja, Reda podvezice, visi prikaz svetoga Jurja. Ono što o Jurju ne donose povijesni izvori, obilno nadoknađuju mnoge legende. Najpoznatija je ona kako je Juraj ubio zmaja koji je htio ugrabiti djevojku, kraljevu kćer, kod grada Silene. U srednjem ga se vijeku prizivalo protiv kužnih bolesti (pa zašto ne bismo i danas), kod pogibija na moru, pred sudom. Zaštitnikom je i vojnika i svih obrta vezanih uz rat te konja. U poljoprivrednim krajevima, pa tako i u nas, postao je prvi svetac zaštitnik zemlje, usjeva, ratara i pastira, zelenila i stoke. U slavenskim krajevima zamijenio je prijašnje poganske agrarne i stočarske kultove, pa ga u nekim našim krajevima nazivaju i „Zeleni Juraj“. Uz njegov blagdan u mnogim su našim krajevima vezani brojni običaji, prvenstveno povezani s buđenjem proljeća i početkom poljoprivredne godine. Zanimljivo je da su se na njegov blagdan u tursko doba ponovno sastajali i hajduci, nakon što bi prezimjeli u nekom zaklonu. U ikonografiji se Juraj prikazuje kao mladi ratnik, na Istoku, a na Zapadu najčešće kao vitez na konju koji kopljem probada zmaja. Kao takav prikazan je i na grbovima brojnih gradova i zemalja.
Ivan Bodrožić
www.hkm.hr