U petak 27. srpnja slavljena je misa za žrtve Boričevca, župe koja je doživjela velika stradanja 1941. godine. Likvidacije Hrvata katolika nisu bile slučajne niti izraz pojedinaca već ostvarivanje plana koji je započeo prvom puškom u susjednom Srbu, rekao je u homiliji mons. Mile Pecić. |
U župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Boričevcu, mjestu simbolu stradanja Hrvata u 2. svjetskom ratu, u petak 27. srpnja u služena je misa za žrtve Boričevca, posebno za one iz roda Ivezića. Misu je predslavio župnik i dekan slunjski mons. Mile Pecić. Koncelebrirali su župnik Boričevca, Donjeg Lapca i Zavalja Dino Rupčić i župnik Korenice mons. Mile Čančar. Uz nekoliko stotina hodočasnika i vjernika misu su uzveličali predstavnici udruge Hrvatskog domobrana iz više hrvatskih gradova, ostalih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i političkih stranaka i predstavnici najviših državnih institucija. Liturgijskom glazbom misu je uzveličao župni zbor župe sv. Roka VIS Svjetlo pod vodstvom Ružice Miletić.
Župnik domaćin vlč. Dino Rupčić na početku je pozdravivši sudionike misnog događanja u ime gospićko-senjskog biskupa Zdenka Križić kao i biskupa u miru Mile Bogovića poručio: „77 je godina prošlo od mučke smrti Ivezića i svih onih iz Boričevca koji su prolili krv ili su prognani kao žrtve ustanka 27. srpnja 1941. Svoje živote su položili za krst časni i slobodu zlatnu a prošle godine Ministarstvo hrvatskih branitelja podiglo je dostojan spomenik žrtvama iz roda Ivezića koji su skončali u Dabinoj jami iznad Brotnja a koji su ekshumirani 6. svibnja 2014. godine. Boričevac živi i živjet će a mi se danas molimo da se širi kult žrtve a ne kult mržnje, jer je u središtu okupljanja kršćana žrtva“.
Predvodnik misnog slavlja i propovjednik mons. Pecić, između ostalog, je poručio: „Prije 77 godina selo Boričevac bilo je sravnjeno sa zemljom, preživjeli su spašavali glave pred naletima zla, a isto je nastavljeno i sa susjednom Udbinom 13. prosinca 1942. godine. Kako je istaknuo biskup Bogović to nije bilo slučajno niti izraz pojedinaca već ostvarivanje plana koji je započeo prvom puškom u susjednom Srbu. Pobijeni su i prognani bili mali ljudi koji su se radovali životu, nisu oni bili niti političari niti su bili zadojeni mržnjom, no ipak su likvidirani. Osim toga nakon rata je stavljen embargo na korištenje samog imena Boričevca. Zašto je došlo do patnje nevinih?“, zapitao se propovjednik. „Odgovor nalazimo u Kristu i njegovoj žrtvi na križu iz ljubavi prema čovjeku u kojoj i mi sudjelujemo. Ne možemo proći kroz život bez žrtve, pri čemu sudjelujemo zajedno s Isusom. Ivezići su uskrsnuli s Kristom jer su podnijeli mučeništvo. Danas smo se došli nahraniti ne mržnjom nego hrabrošću ljubavi. Ljubav ostaje, nju ne može uništiti nikakva mržnja. Neka i nas hrabrost i žrtve tih ljudi potakne na ljubav koja jedina ostaje. Neka nas napaja ljubav a ne razara mržnja, jer smo pozvani biti sinovi Božji ne samo za ovozemaljskih 70 do 80 godina već i za vječnog života“, zaključio je propovjednik svoje obraćanje.
Župnik Rupčić na kraju je pohvalio općinske vlasti Donjeg Lapca, načelnika Iliju Obradovića i zamjenika Miru Tomića koji su javnim radovima pomogli da se uredi središte Boričevca. (IKA)