U nedjelju, 25. studenoga, u nazočnosti velikog mnoštva vjernika župe Stankovci i okolnih župa blagoslovljen je kip fra Julijana Ramljaka, kao simbola žrtve i stradalnika komunističkog režima. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je šibenski biskup mons. Tomislav Rogić, uz koncelebraciju župnika fra Marka Nimca i drugih svećenika.
O fra Julijanu Ramljaku može se daleko puno toga više reći i napisati. Spomenuti podaci dovoljno govore o njegovu značaju kao čovjeku, redovniku i svećeniku, o njegovoj odlučnosti i ustrajnosti u obrani vjere, Crkve i hrvatskoga naroda, o njegovu odnosu prema čovjeku bez obzira kojem narodu, vjeri i staležu pripada, te spremnosti na žrtvu u obrani svojih načela po cijenu života.Njegov je pastoralni rad prvenstveno bio usmjeren na duhovnu izgradnju vjernika i čovjeka. Između ostaloga, to se posebno ogleda u radu s djecom i mladima općenito, sa svećeničkim kandidatima, u sudjelovanjima u vjeronaučnim natjecanjima i ministrantskim susretima, vođenju pučkih misija diljem splitske, šibenske i zadarske biskupije, te duhovnih vježbi. Dosta se angažirao i u obnovi i izgradnji crkvenih objekata. U Domovinskom ratu posebnu okrjepu pružao je hrvatskim braniteljima. Ramljak je ukupnim svojim bićem kroz život, bez obzira na uvjete, prolazio uspravno i nije se dao lomiti nasilnicima, svjedočeći svoju vjeru, svoje svećeništvo i redovništvo, svoje čovjekoljublje i domoljublje. Svakako, fra Julijan Ramljak spada među one hrvatske žrtve, koje su u hrvatskim zatvoreničkim patnjama ostavile poseban pečat. Neka ovdje nazočan njegov lik bude podsjetnik na još jednog heroja vjere. Neka njegov primjer i nas uči ustrajnosti, žrtvi, ljubavi i istini nebeskog kraljevstva u koji i mi želimo stići, rekao je između ostalog šibenski biskup mons. Tomislav Rogić.
Fra Julijan Ramljak
Siverić, 5. XI. 1918. – Split, 16. XII. 2005.
Filozofsko-teološki studij završio je u Makarskoj. Za svećenika je zaređen. 1943. godine. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata s Visovca je pastorizirao vjernike u župama: Dubravice, Kljake i Gradac kraj Drniša. God. 1947. uhitila ga je „narodna vlast“ i osudila na 18 godina robije s prisilnim radom i 5 godina gubitka svih građanskih prava. U Staroj Gradiški odrobijao je 15 godina. Nakon izlaska iz zatvora i kratkoga oporavka, opet se uključio u pastoralnu službu kao župnik na Studencima i u Stankovcima. Svoja zatvorenička iskustva opisao je u knjizi Nečastiva urota. U jugozatvorima bio je zlostavljan, mučen glađu, premlaćivan, ponižavan i iscrpljivan teškim radom. Komunistima, njegovim tamničarima, bilo je najgore što ni batinama ni samicama nisu mogli slomiti njegov duh i vjeru. A još im je gore bilo kada su ga pustili na slobodu jer fra Julijan je svima sve oprostio i nikada ni o kome nije govorio s mržnjom. Naprotiv, on svim svojim mučiteljima prašta sve i blagosliva ih neizmjernom Božjom ljubavlju. U Stankovcima he bio župnik od 1976. – 1991. g., pastorizirajući neko vrijeme i susjednu župu u Banjevci. Posljednje godine života proveo je u Drnišu i naposljetku u Omišu. Pokopan je na Visovcu 16. prosinca 2005. g.
Nakon završetka misnog slavlja šibenski biskup mons. Tomislav Rogić blagoslovio je kip fra Julijana Ramljaka. Kip se nalazi pored župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stankovcima. Kip je napravljen i otkriven na prijedlog mjesnog župnika fra Marka Nimca, izradio ga je kipar Slaven Miličević, a izliven je u bronci uz velikodušnu financijsku pomoć župljana župe Stankovci.
www.franjevci-split.hr
Mučeniku fra Julijanu Ramljaku
KAKO JE TEŠKO BREME
preteško za leđa krhka
tada razumio nisam
duge noći
u Staroj Gradiški
i tako više od četrnaest ljeta
o tom si rijetko govorio
lomili su
a nisu Te slomili
glas je Tvoj bivao sve jači
i snaga
i riječ oštra poput mača
s podignutim rukama
pod nebom
a Hrvatska je
gorjela u grudima
i rodila se iz krvi
poput Sunca
nad stankovačkim kršom
tu sada svijetliš
i mirom blagoslivlješ
Adolf Polegubić
