Posjet austrijskog episkopata je znak solidarnosti s Crkvom u Bosni i Hercegovini. Svojim posjetom biskupi žele ohrabriti one koji su ostali i njima prenijeti nadu u budućnost. – Biskupi također žele biti ambasadori dramatične situacije katolika u mnogim dijelovima zemlje i svratiti na to pozornost drugih biskupskih konferencija. – Biskupi obiju zemalja podupiru Bosnu i Hercegovinu na putu europske integracije
U ponedjeljak, 5. ožujka u Nadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevu održan je zajednički susret članova Austrijske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Predsjedali su nadbiskup bečki kardinal Christoph Schönborn, predsjednik Austrijske BK, i nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik Biskupske konferencije BiH. Sudjelovalo je 11 članova Austrijske BK i svi članovi Biskupske konferencije BiH. Na zajedničkom zasjedanju također su sudjelovali apostolski nunciji iz Austrije i Bosne i Hercegovine mons. Peter-Stephan Zurbriggen i mons. Luigi Pezzuto. Tijekom zasjedanja članovi dviju biskupskih konferencija pripremili su Zajedničku izjavu koja je objavljena nakon završetka zasjedanja Austrijske biskupske konferencije, 8. ožujka na konferenciji za novinstvo održanoj u Svećeničkom domu u Sarajevu. Zajedničku Izjavu prenosimo u cijelosti:
Po prvi puta okupili su se 5. ožujka 2018. u Sarajevu članovi Austrijske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine da bi na taj način posvjedočili zajedništvo Crkve u ovim dvjema zemljama koja je povezana zajedničkom poviješću i brojnim događanjima. Mjesto zajedničkog susreta je Grad za koji je papa Franjo prigodom svoga pohoda 2015. godine kazao da je „s pravom dobio naziv ‚europskog Jeruzalema'“. Biskupi Bosne i Hercegovine zahvalni su svojoj subraći u biskupstvu iz Austrije da su ovamo došli kako bi zajednički molili, jedni druge susreli, upoznali se izmijenili razmišljanja te da bi podijelili radost i žalost ljudi i Crkve u Bosni i Hercegovini.
Posjet biskupa na „Nedjelju solidarnosti“, koja se u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uvijek obilježava na treću korizmenu nedjelju, važan je znak. Prilozima ove nedjelje pomaže se potrebitima koji su ostali u Bosni i Hercegovini i koji još uvijek trpe posljedice rata. Svojim dolaskom ovamo austrijski biskupi dali su svjestan znak posebno i ponajprije mladim ljudima koji već godinama napuštaju ovu zemlju odlazeći prema zapadnoj Europi, a mnogi od njih idu u Austriju.
Radosna je činjenica da se pohod austrijskih biskupa događa o 100. obljetnici smrti prvog vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera. Upravo su u vrijeme nadbiskupa Stadlera, uz veliku pomoć iz Austrije, u Bosni i Hercegovini izgrađene brojne crkve i uspostavljene crkvene institucije. To je bila velika pomoć za crkveno poslanje u zemlji u kojoj je do tada crkveni život održavao gotovo isključivao franjevački red. Prije sto godine Sarajevo i zemlja doživjeli su vrijeme osnutka o čemu svjedoče brojne građevine u centru glavnog i drugih gradova tada uspostavljenih državnih, kulturnih i drugih institucija.
Crkva i mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini nisu zaboravili da su brojne karitativne institucije iz Austrije, kao što su Caritas ili Kirche in Not (Crkva u nevolji), kao i akcije poput „Nachbar in Not“ (Susjed u nevolji) i mnogi pojedinci pomogli tijekom nedavnoga rata u velikoj nevolji. Uz spomenutu zahvalnost povezana je i zahvala za duhovne darove koji su proizišli iz povezanosti Crkve obiju zemalja. Među njima posebno se ističe dvoje blaženika podrijetlom iz Austrije koji su djelovali u Bosni i Hercegovini: s. Berchmana Leidenix, drinska mučenica, koja je bila posebno angažirana u odgoju i školstvu, kao i Ivan Merz koji se štuje kao zaštitnik mladeži.
Održavanjem svoga plenarnog zasjedanja austrijski biskupi idu stopama papa Ivana Pavla II. i Franje koji su pohodili Sarajevo kao glasnici mira i time htjeli pomoći u liječenju ratnih i poratnih rana. Posjet austrijskog episkopata je u isto vrijeme znak solidarnosti s Crkvom u Bosni i Hercegovini koja je tijekom rata od 1992. do 1995. godine i u vremenu nakon rata podnijela brojna iskušenja. U mnogim dijelovima zemlje katolicima prijeti potpuni nestanak. Svojim posjetom biskupi žele ohrabriti one koji su ostali i njima prenijeti nadu u budućnost. Impresivno je djelovanje Crkve u Bosni i Hercegovini: brojne crkvene školske, odgojne i socijalne institucije otvorene su za sve ljude bez obzira na vjeroispovijest i time su živi svjedok nade i konkretne kršćanske ljubavi.
Stoga austrijski biskupi žele i nadalje biti nositelji raznih inicijativa koje bi trebale pomoći vjernicima koji ovdje žive da ponovno uzmu život u svoje ruke i da skladno žive i surađuju s drugima. Biskupi također žele biti ambasadori dramatične situacije katolika u mnogim dijelovima zemlje i svratiti na to pozornost drugih biskupskih konferencija. Posjetima najvišim političkim i vjerskima predstavnicima u zemlji htjeli su izraziti svoju blizinu i potporu svim ljudima dobre volje u Bosni i Hercegovini.
Mnogi ljudi iz Bosne i Hercegovine došli su u Austriju zbog rata. Pronašli su zaštitu i sigurnost i istovremeno obogatili zemlju. Radi njih i radi Bosne i Hercegovine treba se nadati da će mnogi od njih ponovno vidjeti budućnost u svojoj domovini, vratiti se i pri tome pomoći u obnovi i obogaćivanju zemlje.
Bosna i Hercegovina još uvijek nije došla do punog i pravednog mira. Još uvijek postoje napetosti i nepovjerenje u zemlji koji ugrožavaju suživot. Stoga, biskupi iz Austrije, zajedno s biskupima iz Bosne i Hercegovine, apeliraju na sve nositelje odgovornosti u zemlji i na međunarodnoj razini da se zauzmu oko izgradnje pravednog mira. Za to je neophodno poštovanje ljudskog dostojanstva i svih prava i sloboda svih članova društva kao i jednakopravnosti tri naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Ne smiju u ovoj zemlji postojati „građana drugog reda“ ni mehanizmi sustavne diskriminacije. Biskupi obiju zemalja podupiru Bosnu i Hercegovinu na putu europske integracije. Bosna i Hercegovina bila je i jest dio Europe kroz svoju povijest i bogatu kulturnu baštinu.
Prije 100 godina završio je Prvi svjetski rat. Milijuni ljudi izgubili su živote. Sjećanje na ovu katastrofu i masovnu patnju trebalo bi osnažiti kršćane i sve ljude dobre volje da se zauzmu za miran suživot. Ispovijedamo Isusa Krista kao Kneza mira i molimo se njemu. U ovoj vjeri potičemo sve ljude da se ujedine na putu mira i dobra. To je put Božji, jedini pravi put svakog čovjeka, svakog društva i svake države, kaže se u zajedničkoj Izjavi Austrijske BK i BK Bosne i Hercegovine. (IKA/KTA)
