Portal hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj

Portal der kroatischen katholischen Gemeinden in Deutschland

RAZGOVOR S DR. SC. JUROM STRUJIĆEM, SVEĆENIKOM I KOMUNIKACIJSKIM STRUČNJAKOM: Osobni susret kao nenadoknadivi oblik komunikacije

Dr. sc. don Jure Strujć svećenik je Splitsko-makarske nadbiskupije. U obitelji sa šestero djece roditelji su ga kao i drugu braću i sestre odgajali uz obiteljsku molitvu, nedjeljno slavlje sv. mise, ljubav, odgovornost i odgovoran rad. Uz njegovo svećeničko poslanje roditelji su ponosni i radosni i za redovnički poziv njegove mlađe sestre. Teološku izobrazbu je stekao u Splitu, njegovu rodnom gradu, te je za svećenika zaređen 1984. godine. Sav svoj svećenički život proveo je u aktivnom pastoralu kao župnik. Najduži župnički staž imao je u Splitu, na Špinutu, u župi Pohođenja Blažene Djevice Marije, u kojoj je kao župnik pastoralno djelovao tijekom 23. godine. Uz to je do dolaska u Hrvatsku katoličku misiju u Bielefeldu, uz župničku službu kroz punih 27 godina  vodio je Knjižnicu Teologije u Splitu, kasnijem Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Posebno se znanstveno bavio novim medijima te mogućnošću korištenja suvremenih sredstava društvene komunikacija u pastoralnom radu. To područje jest i okosnica njegova doktorskog rada iz područja dogmatske teologije. 

Važnost socijalne dimenzije medija

Živa zajednica. Dana 16. svibnja se slavi 55. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija. U toj je prigodi papa Franjo objavio i svoju Poruku. Što biste posebno iz Poruke izdvojili?  

Dr. don Jure Strujić: Poruka pape Franje za ovogodišnji Svjetski dan društvenih komunikacija, koji se slavi svake godine na 7. vazmenu nedjelju nosi naslov „Dođi i vidi“. Objavljena je po već ustaljenoj tradiciji u prigodi blagdana sv. Franje Saleškoga u siječnju ove godine. Kao i u svim svojim prijašnjim porukama tako i u ovoj, papa Franjo ističe socijalnu dimenziju medija, važnost medija u objektivnom informiranju, potrebu zrele odgovornosti u provjeri ozbiljnosti i autentičnosti ponuđenih informacija. Kako bi informacije bile objektivne i istinite, potrebno se približiti izvorištu događaja i ljudima koji u njemu sudjeluju. On ističe da ništa ne može zamijeniti pogled vlastitim očima. Papa govori i o medijima koji u prvi plan stavljaju potrebe i probleme bogatih, istovremeno zapostavljajući siromašne krajeve svijeta. Ponovno se ističe važnost osobnog susreta kao nenadoknadivog oblika komunikacije kojega ne mogu zamijeniti nikakvi oblici novih komunikacijskih mogućnosti.

Živa zajednica: Koje su, po Vama, dobre, a koje loše strane sredstava društvene komunikacije? 

Dr. don Jure Strujić: Teško je jasnom granicom razlučiti dobre i loše strane sredstava komunikacije. Postoje, međutim očite prednosti i jasne poteškoće vezane uz sredstva društvene komunikacije. Prednosti su svakako u brzini novih komunikacijskih sredstava, te njihovoj lakoj i povoljnoj dostupnosti. Novi komunikacijski alati zahvaljujući internetu omogućuju interaktivnu komunikaciju, istovremeni prijenos slike i tona, brzo dijeljenje informacija i digitalnih sadržaja. Otvaraju se dosada neslućene mogućnosti multimedijalnosti, te se stvaraju novi oblici povezanosti temeljeni na servisima društvenih digitalnih mreža. Stvara se nova kultura ophođenja, informiranja, zabave i učenja. Poteškoće vezane uz nova sredstva društvene komunikacije svakodnevno i lako uočavamo, posebno mi koji smo odrasli uz klasične medije. Novi mediji su svojom sveprisutnošću nametnuli imperativnost permanentne životne uronjenosti u digitalni prostor. Izgubila se potrebna mjera privatnosti, a stvara se neobjašnjivi stil objavljivanja osobnih životnih detalja na Mreži. Tako se gubi osobna intimnost, ali se ugrožava i privatni život drugih osoba. Novi stil života nameće pravilo: „postojiš ako si online”. Zbog toga se stvara ozbiljna i opasna ovisnost kod mnogih, a posebice mladih ljudi. Gube se i zanemaruju istinska prijateljstva i odnosi iz stvarnoga svijeta, a bježi se u prostor virtualnih relacija u kojima se strastveno broje „klikovi” i „lajkovi” te se po tome procjenjuje uspješnost i kvaliteta življenja. Stvarajući paralelne ili lažne identitete u digitalnom prostoru mnogi bježe od stvarnog života. Sve ove pojavnosti kod mnogih ljudi, posebice mladih, povećavaju životnu otuđenost i osamljenost. U prostoru Mreže stvorena je nova „kula babilonska” u kojoj svi istovremeno pričaju, ali veoma malo se međusobno čuju i razumiju. S obzirom da su novi mediji izrazito postmodernistički orijentirani gubi se autoritet središta informacija, te je veoma teško razlučiti istiniti od lažnog ili štetnog medijskog sadržaja. Komunikacijski rječnik postaje siromašen, ogoljen do razine pukih simbola, bez dubljeg sadržaja. Traže se brze i površne informacije, ne analizira se njihov suodnos i uzročnost događaja. Beskrajni priljev informacija ne uči nas vrijednostima i zaključcima. Zaboravlja se da su vrijednosti važnije od činjenica. Došlo je do zabrinjavajućeg nerazmjera između tehnološkog i duhovnog razvoja. U takvom prostoru razvijaju se i novi oblici digitalnog nasilja (cyber bullying), koji napetosti iz stvarnog života prenosi na razinu Mrežnih komunikacija.

Novi su oblici komunikacije izazov za Crkvu

Živa zajednica: Tema Vaše disertacije glasi „Evangelizacijsko poslanje Crkve i novi oblici komunikacije“. Koliko Crkva danas uspješno koristi medije u evangelizaciji?  

Dr. don Jure Strujić: Pitanje je veoma zahtjevno i teško je kroz nekoliko rečenica na njega odgovoriti. Novi oblici komunikacije i pred Crkvu postavljaju nove izazove, ali otvaraju i bezgranične mogućnosti navještaja i svjedočenja. Očito je, međutim, da je Crkva, koja je u svim nastajanjima novih oblika komunikacije pokazivala suzdržani oprez, strah pa i odbacivanje nakon Drugoga vatikanskog koncila i Dekreta „Inter mirifica“ počela pokazivati veću otvorenost prema medijima. Ipak, stječe se dojam da Crkva suvremene medije još uvijek doživljava samo kao vrlo uspješnu „oglasnu ploču” za svoje poruke i evangelizacijsko-katehetski nastup. Premalo se koristi novostvoreni interaktivni vid novih medija koji traži dvosmjernu komunikaciju, veću pažnju i tolerantnost u osluškivanju sugovornika. U prostoru digitalnih Mreža važno bi bilo ostvariti više forumskog dijaloga sa drugima i drugačijima, biti spreman na argumentirano svjedočenje i dopustiti da kroz dinamičnost dvosmjerne dijaloške komunikacije Evanđelje uđe intenzivnije u prostore „digitalnog kontinenta”, kako je prostor Mreže nazvao papa Benedikt XVI. U prostoru Mreže uz ostale sadržaje nudi se i šarolika ponuda duhovnih sadržaja i odgovora na potrebu ljudi za religioznim. Neki portali koji nezasluženo sebe nazivaju „katoličkim“, olako i krivo tumače vjerske istine tu pružaju odgovore na religiozna pitanja bez puno ozbiljnosti, kompetencije i odgovornosti. Svakodnevno nastaju i novi prostori virtualnih crkvi unutar kojih mnogi ljudi žele živjeti svoju religioznost. Sve ovo pred Crkvu postavlja nove izazove i potiče ju na odgovor novim aktivnostima koje će biti značajan iskorak iz uobičajenih okvira dosadašnjeg pastoralno-katehetskog djelovanja.

Živa zajednica: Internet kao medij društvene komunikacije pruža brojne mogućnosti, ali i zamke. Kako se ispravno služiti internetom, ali i drugim oblicima sredstava društvene komunikacije? 

Dr. don Jure Strujić: Analitičari suvremenih medija rado će govoriti o „digitalnim domorodcima” i „digitalnim pridošlicama”. Prvi su odrasli uz nove medije, oni ne poznaju drugačiji komunikacijski svijet, a ostali su naknadno zakoračili u ovaj novi prostor, ali s oprezom i nesnalaženjem. Mladi i djeca našega vremena odrastaju uz suvremene medije te stilom života, potrebama, oblicima društvenosti i zabave intenzivno žive u prostoru Mreže. Oni uvelike koriste nove mogućnosti, ali često ne uočavaju poteškoće i zamke vezane uz suvremene medije. Važan je, stoga, permanentni odgoj za medije kojega će djeci i mladima pružiti roditelji i odgojitelji. Konzumente medijskog sadržaja potrebno je odgojiti za zrelo razlikovanje i vrednovanje ponuđenih informacija i drugih sadržaja. Nove mogućnosti nude privlačne izazove, ali u sebi kriju i ozbiljne poteškoće vezane uz narušavanje vlastite i tuđe privatnosti, digitalno nasilje, tešku ovisnost te udaljavanje od stvarnog života i ljudi iz svoje okoline. Stoga je potrebno da i Crkva kroz kateheze, homilije osobne susrete o ovome ustrajno i argumentirano progovara. Kršćanska angažiranost na Mreži podrazumijeva i stvaranje „kršćanskog digitalnog osobnog profila” preko kojega vjernik može pružiti obrazloženje svojeg vjerovanja te potaknuti na izgradnju boljeg svijeta.

Laži se suprotstaviti istinom i pozitivnim sadržajem

Živa zajednica: U brojnim svjetovnim medijima prevladavaju negativne informacije. Kako se oduprijeti takvoj svakodnevnoj medijskoj izloženosti? 

Dr. don Jure Strujić: Govoreći o kontaminiranosti medija sa negativnim i neprimjerenim sadržajima Papa Ivan Pavao II. progovara u svojoj Poruci za dan Medija 2002. godine o potrebi stvaranja informacijskog „ekosustava”. Važno je medije prihvatiti kao sredstvo koje može poslužiti dobru i napretku čovječanstva. Pozitivni stav prema medijima, koji nisu neprijatelji nego Božje sredstvo, također uključuje i čuvanje vlastitog mentalnog zdravlja, istinoljubivost i odgovornost u pristupu medijskim sadržajima. Potrebna je zrela selekcija medijske ponude koja nam hrani dušu i formira stavove, te odbacivanje svakodnevnog medijskog smeća. Laži se čovjek uvijek može suprotstaviti iznoseći istinu i pozitivni sadržaj, a dinamična otvorenost novih medija, posebice u prostoru društvenih mreža, to nam zacijelo omogućuje. Stoga je potrebno u medijski prostor unijeti pozitivne vijesti i sadržaje, poticajne poruke te pokazujući afirmativni stav u medijima prepoznavati novi prostor evangelizacije i kršćanske društvenosti. Upravo stoga je neizmjerno važan odgoj djece i mladih za zreo, odmjeren i selektivan pristup medijskoj ponudi.

Živa zajednica: Od 2019. godine voditelj ste Hrvatske katoličke misije Bielefeld. Kakva su Vaša iskustva djelovanja u hrvatskoj pastvi u Njemačkoj u odnosu na pastoralno djelovanje u domovini? 

Dr. don Jure Strujić: Razlike su jasno uočljive. U novoj sredini uočavam veliku promjenu u crkvenom životu i vjerničkoj praksi u odnosu na iskustva koja sam stekao u Njemačkoj prije 20-tak. godina. Sekularizacija i konzumerizam su ozbiljno utjecali na vjerski život i u Domovini, ali ovdje je taj utjecaj očitiji te poziva na veću zabrinutost, odgovornost i životnije svjedočenje. Vjernički život ovdje nerijetko sliči prekrasnom automobilu savršeno opremljenom, ali u kojem nema pogonskog goriva te je stoga nepomičan. Svatko na svoj način, u okviru mogućnosti i odgovornosti, te s puno vjerničkog pouzdanja želi Crkvi suvremenog doba vratiti izgubljenu životnost. Ovo je vrijeme zabrinutosti i nade, molitve i posebnih prilika. Za katolike iz Domovine, Crkva i u ovakvim okolnostima i dalje ostaje ozbiljnom poveznicom vjernika s Bogom, ali i temelj međusobnoj povezanosti daleko od Domovine. Ovdje se čuva i obogaćuje vjernički i nacionalni identitet u zagrljajima misijskih zajednica. Stvaraju se nove tradicije u sretnom spoju običaja iz različitih krajeva Domovine te se istovremeno s poštivanjem i ljubavlju čuvaju korijeni iz kojih smo potekli. U društvu značajno obilježenom sekulariziranim orijentirima, multientiteta, susretištu različitih vjeroispovijesti i kultura zajedno se učimo suživotu, poštivanju i rastu. Vjerujem da hrvatska katolička zajednica njemačkom društvu pruža značajan dar posebnosti i vjerničke prakse koja budi, potiče i oduševljava.

Nove mogućnosti pastoralnog i katehetskog rada uz korištenje suvremenih medijskih sredstava

Živa zajednica: Nalazimo se još uvijek u vremenu COVID-19 i svemu što je s tim povezano. Na koji se način sredstva društvenih komunikacija mogu koristiti u sadašnjim uvjetima? 

Dr. don Jure Strujić: Zasigurno je epidemiološki propisana izoliranost i reduciranost dinamičnosti društvenog života u medijima, a posebice onima koji su vezani uz društvene mreže, potakla i nove dimenzije njihova korištenja. Intenzivnije smo se vezali uz različite oblike ekrana i stoga što nam je to epidemiološki siguran način komuniciranja s okolinom, ali i stoga što smo nenavikli na obiteljski život koji nas kroz duže vrijeme tješnje drži u zatvorenom fizičkom prostoru. Sve pozitivne i negativne strane medijskog utjecaja postale su izrazitije. U potrazi za relevantnim informacijama o novoj opasnosti nerijetko i sami podliježemo utjecaju neprovjerenih informacija, različitih manipulacija te stvaranja novih teorija i ponude banalnih rješenja. Moglo bi se reći da su mediji ovo vrijeme iskoristili kao vrsnu prigodu za raznolike medijske eksperimente, realizaciju i testiranje oblika manipulacije te provjeravanje snage utjecala novih komunikacijskih alata. Značajna je, međutim, i važna uloga medija u pravodobnoj i ozbiljnoj ponudi informacija te su od velike pomoći u što bezbolnijem izlasku iz krize. Servisi društvenih mreža su kroz COVID-19 krizu postali još važniji i utjecajniji sustvaratelji nove medijske kulture.

Živa zajednica: Na koje načine Vi koristite ta sredstva u pastoralnom djelovanju? 

Dr. don Jure Strujić: Hrvatska katolička misija u Bielefeldu ima svoj Facebook profil na kojem se mogu naći uvijek najnovije informacije o Misijskom životu, rasporedu bogoslužja, te aktivnostima koje poduzimamo. Od ožujka prošle godine kada je nastupila COVID-19 kriza redovito prenosimo nedjeljom i blagdanima sv. misu uživo, u prvim mjesecima za sve članove misijske zajednice, a s istom praksom smo nastavili i dalje, čak i preko ljetnih praznika za one koji zbog starosti, bolesti ili drugih razloga nisu fizički prisutni na sv. misama u crkvi. Jasno je da online prijenos bogoslužja ne može zamijeniti fizičku aktivnost vjernika  na sv. misi, ali ipak može graditi vjerničku i molitvenu povezanost u kriznom vremenu koje proživljavamo. Istovremeno preko mrežnih konferencijskih alata imamo redovitu vjeronaučnu pripravu i online tjedne susrete za naše prvopričesnike i krizmanike. Djeca, mladi i roditelji su ovakvu mogućnost rado prihvatili jer  na sličan način sudjeluju i u održavanju školske online nastave. Prilike redovitog misijskog življenja koje će, vjerujem, uskoro doći otvorit će i nove mogućnosti pastoralnog i katehetskog rada uz korištenje suvremenih medijskih sredstava.

Živa zajednica: Vaša poruka za kraj? 

Dr. don Jure Strujić: Doba COVID-19 zapravo je potres koji stavlja upitnike na naše dosadašnje sigurnosti i uči nas oprezu, solidarnosti te većoj međusobnoj odgovornosti i povezanosti. Postajemo svjesniji nestalnosti svijeta te se učimo izboru trajnih vrijednosti. Svaka poteškoća i kriza u sebi uvijek nosi nove izazove i začetke novih perspektiva. Vjerujem da ćemo iz svega izići smireniji i ozbiljniji te zreliji kroz jedno novo iskustvo koje nas uči međusobnoj odgovornosti i solidarnosti.

Razgovarao: Adolf Polegubić  

Živa zajednica, 5-8/2021.