Slijedeći misao međusobnog približavanja svih krštenih u Isusovo ime, svake godine od 18. do 25. siječnja organizira se Molitvena osmina za jedinstvo kršćana. Katolička Crkva osnovala je i Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana na čijem je čelu švicarski kardinal Kurt Koch koji je dao ekskluzivni intervju Katoličkom tjedniku u povodu ovogodišnje Molitvene osmine.
Kurt kard. Koch rođen je 15. ožujka 1950. u Emmenbrűckeu u biskupiji Basel. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu ispit zrelosti postigao je u Luzernu gdje je poslije studirao i teologiju. Svećenikom je postao 20. lipnja 1982., a doktorsku disertaciju uspješno obranio 1987. ponovno u Luzernu. Sveti papa Ivan Pavao II. imenovao ga je biskupom Basela 6. prosinca 1995., a biskupsko ređenje imao je na Bogojavljenje 1996. Od 1998. do 2006. bio je potpredsjednikom Švicarske biskupske konferencije, a od 2007. do 2009. i njezinim predsjednikom. Na sadašnju službu predsjednika Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana imenovao ga je papa Benedikt XVI. početkom srpnja 2010. Isti ga je Papa uvrstio u Kardinalski zbor 20. studenoga 2010.
Osim službe predsjednika Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana kard. Koch je i član Kongregacije za nauk vjere, Kongregacije za Istočne Crkve, Kongregacije za kauze svetaca, Kongregacije za biskupe, Kongregacije za katolički odgoj te Papinskog vijeća za međureligijski dijalog. S njim smo razgovarali o važnosti ekumenizma danas, o njegovim vidljivim plodovima, trenutnoj situaciji u Ruskoj i Ukrajinskoj Pravoslavnoj Crkvi, ali i o aktualnim izazovima na području ekumenizma…
Vaša eminencijo, od 18. do 25. siječnja obilježava se Molitvena osmina za jedinstvo kršćana. Iako smo svjesni podijeljenosti među kršćanima, koliko ovakva inicijativa može pomoći u njihovu zbližavanju?
Na početku Ekumenskog pokreta bila je prisutna ideja o uvođenju Molitvene osmine za jedinstvo kršćana koja je tada predstavljala ekumensku inicijativu. Moleći za jedinstvo, mi kršćani izražavamo svoje uvjerenje da ne možemo sami stvarati jedinstvo ili da ne možemo odrediti njegov oblik i vrijeme. Mi ljudi možemo napraviti podjele, kao što to pokazuje prošlost i sadašnjost. Ali jedinstvo nam može dati samo Duh Sveti kao svoj dar. Najbolja priprava za to je molitva za jedinstvo. To je temelj svih ekumenskih nastojanja i mora ju uvijek pratiti misao koju je rekao papa Franjo u obraćanju sudionicima ekumenskog susreta: „Ekumenska obveza, prije svega, odgovara na Gospodinovu molitvu i bitno se temelji na molitvi.“
Francuski teolog i kardinal Yves Congar zastupao je teoriju kako je pravi raskol u Crkvi moguć samo onda kada nestane ljubavi među Kristovim vjernicima. Na osnovu ove tvrdnje, što možemo reći koliko je raskol među kršćanima vidljiv danas?
Kada je ljubav između kršćana hladna ili je nedostaje, ne možemo se razumjeti međusobno, a onda dolazi do puknuća i raskola. Yves Congar je također pokazao da je sve veće uzajamno otuđenje između zapadnog i istočnog kršćanstva u prvom tisućljeću stvarni uzrok kasnijeg razdvajanja u 11. stoljeću. Iako su u proces bila uključena ozbiljna teološka pitanja u cjelini, međutim, pravoslavci i katolici nisu se prvenstveno prepirali oko različitih doktrinarnih formulacija, nego su se okrenuli svatko na svoju stranu i krenuli svojim putem. Zato je danas tako važno da se nanovo upoznaju i zajedno žive.
Cjelovit tekst pročitajte u prvom ovogodišnjem broju Katoličkog tjednika.
Razgovarao: Dražen Kustura
Prijevod s njemačkog: Dajana Posavljak
Katolički tjednik
www.nedjelja.ba
