U Lurd godišnje hodočasti šest milijuna hodočasnika, među kojima je i više tisuća Hrvata iz domovine i inozemstva. Među ovima iz inozemstva najveći je broj iz Njemačke. Vjernici iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Zapadne Europe tradiconalno svake godine hodočaste u Lurd o svetkovini Uzašašća. Hodočašće se sastoji od osobne molitve i zajedničkih sv. misa u više bazilika u Lurdu.
Za vrijeme 13. Gospinog ukazanja 2. ožujka 1858. Majka je Božja dala Bernardici sljedeće upute: „Idi i reci svećenicima neka se ovdje dolazi u procesijama i neka se izgradi kapela.“ Iz te kapele su tijekom vremena nastale brojne crkve i bazilike. S povećanim brojem hodočasnika u proteklih 130 godina rastao je i veći kapacitet prihvatilišta, koja su i arhitektonski zanimljiva. Posebno valja istaknuti bazilike u Lurdu. Kripta je bila prva crkva u svetom prostoru, koja je građena od 1862. do 1866. Ona je najmanja crkva u koju stane oko 150 vjernika. Kako je kripta bila mala, težilo se za gradnjom veće crkve. Bazilika Bezgrješnog začeća posvećena je 1876. godine. Veća je i može primiti oko 600 vjernika. Sljedeća je bazilika sv. Krunice, koja je posvećena 1902. i može primiti oko 1500 vjernika. Godine 1958. u povodu 100 obljetnice Gospinih ukazanja u Lurdu sagrađena je podzemna bazilika pape Pija X., u kojoj je oko 25.000 mjesta. Spada među najveće crkve svijeta.
Neka i ovogodišnje hodočašće u Lurd bude duhovno obogaćenje svima koji će hodočastiti, a napose neka bude iskustvo osobne vjere svakoga pojedinog hodočasnika.
Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat
Živa zajednica, br. 5-6/2018.
