U sklopu Festivala voditelj Hrvatske katoličke misije Hamburg fr. Anto Bobaš je proslavio 33. godine svećeništva i 60. rođendan.
Hrvatska Radost – Kroatische Freude e.V. u Hamburgu bila je domaćin događanju, koji je proslavio bogatu hrvatsku kulturu, tradiciju, a napose zajedništvo Hrvata na Sjeveru Njemačke. Hrvatski festival 2023., održan je 27. svibnja u dvorani Vijećnice u hamburškom predjelu Wilhelmsburg, koji predstavlja značajan povod za slavlje jer, kako je istaknuto, obuhvaća nekoliko važnih događaja kako za Republiku Hrvatsku, tako za ovdašnju zajednicu.
Cjelokupnom projektu pokrovitelj je bio Generalni konzulat Republike Hrvatske u Hamburgu uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Predstavnici hrvatskih vjerskih i društvenih zajednica iz Hamburga, Bremena, Hannovera i pokrajine Schleswig-Holsteina udružili su se kako bi zajedno proslavili Dan državnosti Republike Hrvatske. Hrvatski festival 2023. je pružio također priliku za obilježavanje i drugih posebnih datuma kao što su 10. godišnjica ulaska Hrvatske u Europsku uniju kao i obljetnica 33. godišnjice misništva patera Ante Bobaša, svećenika, duhovnog glazbenika i voditelja Hrvatske katoličke misije bl. Augustina Kažotića u Hamburgu i njegova 60. rođendana.
Svečanu sv. misu zahvalnicu u crkvi Sv. Bonifacija u Wilhelmsburg u tom je povodu predvodio fr. Bobaš u zajedništvu s misijskim dušobrižnikom dr. fr. Mirkom Irenejom Vlkom, priorom Dominikanskog samostana u Mainzu fr. Franom Prcelom, voditeljem HKZ Bremen fra Ivicom Studenovićem, prof. dr. Markusom Tymisterom te uz asitenciju trajnog đakona. Misnom slavlju pribivao je pomoćni biskup Nadiskupije Hamburg mons. Horst Eberlein i drugi svećenici.
Oca biskupa i sve okupljene je na početku pozdravio fr. Anto Bobaš, među kojima su bili i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, veleposlanik Republike Hrvatske iz Berlina Gordan Bakota i generalni konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske iz Hamburga Kristijan Tušek. Potom je svoju pjesmu posvečenu fr. Anti Bobašu krasnoslovio Ivo Knežević.
Propovijedao je fr. Vlk koji je u propovijedi objedinio teme osobne predanosti, nasljedovanja Krista u svjetlu Duhova i domoljublja. Podrazumijeva se kad govorimo o domoljublju da ostavljamo sa strane onaj idolopoklonički rukotvoreni koncept nacionalizma i da govorimo o domoljublju kao o odanosti domovini koja se izražava u davanju počasti rodnom zavičaju, vlasitom jeziku, kulturi, povijesti i svemu što ide s tim. I još nešto ponad samog toga da se iz tog domoljublja rađa svijesti da pripadaš jednoj zajednici srca i uma koja nije tek usputna stanica, a nije ni predodređena sudbina nego istovremeno slobodan izbor i usud. I to onda zajednicu pretvara u jednu dinamiku međusobne upućenosti jednih na druge. Ne poradi neke međusobne ili osobne koristi, ne zbog samog proživljavanja nego kako bismo bili tu jedni za druge jedni s drugima. Kad se tako doživljava domoljublje, događa se jedna fascinantna stvar, a to je skok iz osobne samovolje i prepuštenosti samome sebi u stanje slobode kao općeg dobra, da svi doprinosimo slobodi jedni drugih i pritom svi uživamo zajedno u toj slobodi. Jednako tako i kada govorimo i o povijesnoj činjenici hrvatske državnosti koji se slavi i spominje na Dan državnosti. Mi se spominjemo toga kako se kroz državnost naroda, u ovom slučaju hrvatskog naroda, formalizira u svojevrsnu dužnost. Dužnost očuvati tu zajedničku baštinu slobode koju smo naslijedili od predaka u dobroj vjeri da ćemo je predati dalje. I da onda od te dužnosti nitko nije izuzet. I da tu dužnost ne umanjuje i onaj poriv za vlastitim opstankom ni za probitkom. Kako onda to sve spojiti s kršćanskom vjerom? Kako je sloboda istovremeno preduvijet i svrha dužnosti jer se dužnost može preuzeti samo slobodno, dragovoljno, ne bi li pridonio svojoj i tuđoj slobodi, a kršćanska vjera koja počiva na Božjoj objavi te još dodatno upućuje da svoja nastojanja prema slobodi podigneš na još već razinu, ponad ovog zemaljskog sadašnjeg daha i smrtne tjeskobe, kako bi dosegnuo Kraljevstvo Božje. Kada govorimo o nekom narodu kao kršćanskom i da pokušavamo spojiti kršćansku povijest nekoga naroda s domoljubljem, moramo modificirati svoje razmišljanje, i reći za neki narod, primjerice hrvatski narod da je kršćanski narod, da to nije pitanje je li većina na popisu stanovništva kršćanske vjeroispovijesti i postoji li u svakom selu crkva. Nikad se nije radilo o tome niti će se ikad raditi o tome. Kada govorimo o kršćanskom identitetu nekog naroda, govorimo o svjedočanstvu vjere koja prožima vertikalno i horizontalno cjolokupnu zajedničku egzistenciju, tu zajednicu, to biti zajedno jednih s drugima i za druge. I onda se očekuje i od same Hrvatske kao države da dadne svjedočanstvo kršćanske vjere svoga naroda kroz promicanje pravde i očuvanje mira ne samo za kršćane već za sve. Pozvani smo naviještati Evanđelje, dolazak Kraljevstva Božjeg, Kristov povratak i onima koji još nisu dio naše vjerske zajednice, a možda su dio naše nacionalne zajednice. I tu se onda uklapa tema Duhova i osobne predanosti, jer je po Duhovima dovršeno obraćenje apostola, istaknuo je između ostaloga fr. Vlk.
Na kraju je čestitku fr. Bobašu uputio pomoćni biskup mons. Horst Eberlein koji je ujedno prenio i pozdrave hamburškog nadbiskupa mons. dr. Stefana Heßea. Istaknuo je kako je zamjetno da se Hrvati u velikom broju okupljaju na misnim slavljima te kako ga veseli ta činjenica. Veseli ga i posebno što fr. Anto kroz glazbu naviješta Riječ Božju i zahvaljuje mu za tu Božju melodiju ne samo njemu već i cijeloj hrvatskoj zajednici u Hamburgu, koju pronose i žive kao zajednica. Fr. Antina subraća i prijatelji – prof. fr. dr. Thomas Eggensperger iz Berlina, i fr. Frano Prcela iz Mainza, također su uputili fr. Anti prigodnu čestitku, kao i državni tajnik Zvonko Milas, veleposlanik Gordan Bakota i generalni konzul Kristijan Tušek, koji su mu predali i progodne darove. Dar pokretnog oltara predali su mu predstavnici vjernika, a čestitka je uz prigodni dar predana uime župnog zbora. Fr. Anto je za prigodu slavlja priredio i novi CD i USB „Glasnika nade“ pod nazivom „Čuvari vjere i istine“, kao i druge prigodne darove za vjernike.
Misno slavlje uveličao je misijski zbor pod vodstvom s. Jasne Matić, koja u misiji već dugi niz godina pastoralno djeluje zajedno sa s. Janjom Martinović. Na misnom slavlju je zamjetnabila i skupina djece, mladih i odraslih u hrvatskim narodnim nošnjama.
Nakon sv. mise išlo se na „Put mira“ od crkve do Vijećnice u Wilhelmsburgu s hrvatskim nacionalnim i vjerskim obilježjima uz pjevanje prigodnih pjesama.
U dvorani Vijećnice u Wilhelmsburgu održan je bogati program. Prigodnu riječ i čestitku za Dan državnosti Republike Hrvatske su uputili su i državni tajnik Zvonko Milas, veleposlanik Gordan Bakota, generalni konzul Kristijan Tušek i fr. Anto Bobaš.
Nastupila su djeca Hrvatske nastave progodnim recitacijama, a učenici Hrvatske nastave iz Hannovera pripremili su igrokaz u kojem su, na djeci svojstven način, tematizirati hrvatski ulazak u Schengen i uvođenje nove valute euro. Izvedbom hrvatskih pjesama i plesova nastupili su članovi Hrvatske kulturne zajednice Hamburg – „Croatia – Hamburg“, članovi Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak Hamburg“, Hrvatske kulturne udruge Bremen te članovi Bosansko-hrvatske folklorne zajednice „Jure Sušić e. V.“ iz Hamburga.
U glazbeno-zabavnom dijelu programa nastupili su poznati hrvatski glazbenici Rajko i Barbara Suhodolčan i Antonio Vrbički, Ivo Jurić, domaći tamburaški sastav „Skitnice“ te Darko Matić sa kćerkom Anitom.
Tekst i snimke: Adolf Polegubić
