Kako ističe autor fra Petar Milanović Trapo, knjiga „Moliški Hrvati: Filić-Kruč-Mundimitar” je zapravo njegov doktorski rad: “Tri Župe Moliških Hrvata Filić Kruč i Mundimitar”, kojemu su nadodali priloge koji također svjedoče o bogatoj baštini moliških Hrvata.
„U središtu ovoga znanstvenog istraživanja je povijest triju župa talijanske Biskupije Termoli-Larino: Župe sv. Marije Carigradske – Filić (S. Maria di Costantinopoli – San Felice del Molise), Župe sv. Marije Ester – Kruč (S. Maria Ester – Acquaviva Collecroce) i Župe sv. Lucije Djevice i Mučenice – Mundimitar (S. Lucia Vergine e Martire – Montemitro), u kojima oko pet stoljeća žive moliški Hrvati. U radu se analiziraju jezik, običaji, tradicije i pastoralni život moliškohrvatskih zajednica, a nastao je na temelju arhivske građe koja se čuva u arhivima triju spomenutih župa te u Arhivu Biskupije Termoli-Larino, ali i na temelju rezultata prethodnih istraživanja objavljenih u brojnim člancima i knjigama,
Biskupija Termoli-Larino ima sveukupno pedeset i jednu župu s oko 110 tisuća stanovnika. Nalazi se u južnoj Italiji, u Regiji Molise, provinciji Campobasso. Regija Molise je sa stotinu trideset i šest općina najmlađa i jedna od najmanjih talijanskih regija, kojih je sveukupno dvadeset. Ta regija se 1963. odvojila od Regije Abruzzo. Granice triju župa u kojima živi i djeluje hrvatska manjina preklapaju se s granicama općina. Sve tri zajednice u prošlosti su bile izolirane i slabo poznate, bilo od strane Hrvatske, zemlje njihova podrijetla, bilo od strane Italije, zemlje koja ih je primila, te su vrlo teško izražavale svoj povijesni i kulturni identitet. No zahvaljujući upravo prostornoj izoliranosti i snažnoj usmenoj predaji, moliški Hrvati su u vrlo teškim okolnostima uspjeli sačuvati katoličku vjeru, običaje i jezik (na našu, na našo, naš jezik). Do kada će tako i ostati, teško je reći.
Glavnina do ovoga trenutka objavljenih radova vezanih uz tri moliškohrvatske zajednice odnosi se ponajprije na njihov jezik, običaje i tradicijsku baštinu, dok je vjerski život slabije istraživan. Zbog toga je potrebno da hrvatska javnost, i ne samo hrvatska, bolje upozna i taj aspekt moliškohrvatskih zajednica. Budući da sam, obavljajući župničku službu, medu moliškim Hrvatima živio sedamnaest godina (1983. – 1996., 2008. – 2012.), imao sam prigodu bolje upoznati te male zajednice, njihov jezik, kulturu, tradicije, društveni život i religioznost. Bio sam često u prigodi ići od kuće do kuće, od osobe do osobe, pitajući, slušajući, razgovarajući i bilježeći sve ono što sam čuo i vidio od većinom starijih osoba. Imajući na umu kako se broj moliških Hrvata ubrzano smanjuje, smatrao sam važnim i korisnim nešto o njima napisati. Dodatni poticaj za ovu doktorsku disertaciju dao mi je i dr. fra Ante Vučković, u to vrijeme dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu“, istaknuo je autor fra Petar Milanović Trapo.

Fra Petar Milanović Trapo: Moliški Hrvati – Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja – Split