U sklopu ciklusa različitih kulturnih događanja četvrtkom pod nazivom „Ususret sv. Vlahu“ koji služe kao dalja priprava za svetkovinu zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, u četvrtak 18. siječnja u dvorani sv. Ivana Pavla II. u bivšem samostanu Sv. Klare u Dubrovniku održano je prvo predavanje pod naslovom „Sveti Vlaho ispod Republike – javno i/ili intimno“. Predavač je bio dr. Ivica Prlender, a moderator povjesničar Ivan Viđen, koordinator kulturnih događanja „Ususret sv. Vlahu“.
Dr. Prlender izložio je svoja razmatranja o štovanju sv. Vlaha u srednjovjekovnome Dubrovniku nastala na osnovu njegovih znanstvenih istraživanja. Publika je tako imala prilike čuti interpretacije najvažnijih povijesnih dokumenata o Dubrovačkoj nadbiskupiji, poput bule pape Benedikta VIII. iz 1022. godine ili poznatoga dubrovačkoga propisa iz 1190. godine prema kojemu sudski imunitet (salvus conductus) zbog dugova i drugih sporova, ali ne i zločina, uživaju oni koji dođu u Dubrovnik tri dana prije i tri dana nakon blagdana sv. Vlaha (franchisia Sancti Blasii). Podaci o štovanju Parca preklopljeni su i interpretirani u kontekstu razvoja nadbiskupije u Dubrovniku, ali i u kontekstu izrastanja srednjovjekovne dubrovačke komune u samostalnu državu nakon Zadarskoga mira 1358. godine. Donošenje relikvija sv. Vlaha u Dubrovnik, organizirano i elaborirano štovanje te izgradnja prvih crkava njemu u čast (one na Gorici i one najstarije u samome gradu) prikazani su kao temelj izgradnje komunalnoga i državnoga identiteta Dubrovnika koji se formalno održavao sve do početka 19. stoljeća, a potom se u drukčijemu kontekstu nastavio i kasnije. Izlaganje je bilo utoliko zanimljivije što je dan i širok vremenski luk koji je dubrovačko srednjovjekovlje spojio sa suvremenim vremenom, a bilo je začinjeno i pokojom osobnom reminiscencijom i anegdotom.
„Ususret sv. Vlahu“ organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije. (IKA)
