Predavanje „Vjeronauk u školi i EU Kids Online Hrvatska“ održao je u utorak 9. siječnja na Katehetskoj zimskoj školi u Zagrebu komunikolog dr. Danijel Labaš s Hrvatskih studija, a prenijela je IKA. Uloga medija u današnjemu svijetu izuzetno je važna. Pri tome nije riječ samo o njihovu značenju za informiranje i zabavu, nego su sve važniji u odgojnomu i obrazovnomu procesu. Danas zapravo nitko više ne može ignorirati da djeca i mladi, odnosno maloljetnici cijeli dan koriste nove medije, a sami predstavljaju četvrtinu od više od tri milijarde korisnika interneta.
To znači da je više od 800 milijuna mladih na internetu, pa se opravdano s papom Franjom pitati: „Što će naći na mreži? I što o njima misli onaj koji ima moć nad internetom na različite načine?“ te upozoriti na opasnosti interneta, istaknuo je, uz ostalo, u uvodu dr. Labaš. Dodao je kako je mobilni internet također doživio rast te dosegao brojku od 4,96 milijarde korisnika. Prema istraživanjima provedenima u Hrvatskoj 2017. godine, 74% građana koristi internet u osobne svrhe, 30% ispitanika internetu pristupa preko pametnih telefona, dok su najaktivniji korisnici oni između 25. i 34. godine (19%) te 35. do 44. (22%). Podsjetio je na upozorenje pape Franje kako se „šire preteške pojave“ i „mamljenja maloljetnika sa seksualnim ciljem“, pa sve do „najtežih i zastrašujućih zločina online organiziranja prodaje osoba, prostitucije, pa čak i naručivanja i gledanja uživo silovanja i nasilja nad maloljetnicima na drugome kraju svijeta“. Dr. Labaš zatim je ukratko pojasnio pojmove vezane uz internet te rječnik cyberbullyng pojmova. „Znamo li doista što se događa našim učenicima u virtualnom svijetu? Znamo li što djeca rade u virtualnom svijetu“, zapitao je sudionike Katehetske zimske škole.
Osvrnuvši se na rezultate nacionalnoga komparativnog istraživanja EU Kind Online Hrvatska o medijskim navikama djece te praksama i stavovima njihovih roditelja, pojasnio je da je opći cilj istraživanja bio steći bolji uvid u navike djece pri korištenju interneta i suvremenih tehnologija; ispitati učestalost i oblike izloženosti djece uznemirujućim sadržajima i nasilju te ispitati zaštitne faktore i ulogu okoline u zaštiti i edukaciji djece i mladih o opasnostima na internetu. Prema tim istraživanjima, djeca internetu najčešće pristupaju preko pametnih telefona (93%) i računala, odnosno laptopa (83%), a imaju pristup internetu i preko tableta (37%). Starija djeca u većoj mjeri mogu pristupiti internetu kada god žele, a gotovo polovica djece u dobi do 11 godina, odnosno njih 44%, imaju tu mogućnost. Ukazao je i na rezultate istraživanja prema kojima je gotovo 3/4 djece u dobi od 9 do 11 godina, 2/3 djece u dobi od 12 do 14 godina i 2/3 djece u dobi od 15 i 17 godina bilo izloženo seksualnim fotografijama putem interneta.
Govoreći o pomoći korisnicima virtualnoga svijeta, predavač je ukazao na medijski odgoj za medijsku pismenost. Naveo je nekoliko modela, odnosno smjerova odgoja za korištenje medija te iznio značajnije pristupe u poučavanju djece o medijima. Posebno je izdvojio glavna medijska načela koja bi trebala biti jezgra medijske pismenosti bez koje nema ispravnoga odgoja djece i mladih za medije. Podsjetio je da zadaća medija nije samo informiranje i zabava. Medije se koristi i zato da bi netko na njima zarađivao, upozorio je, uz ostalo, dr. Labaš, pozvavši vjeroučitelje da u pedagoškom radu ne demoniziraju medije, nego ih pretvaraju u prijatelje. Tek onda ćemo shvatiti da medijima ne moramo robovati, poručio je.
Predavač je ustvrdio kako istraživači rezultate o navikama i iskustvima djece na ovome području smatraju ključnima za donošenje nacionalnih smjernica za sigurno korištenje interneta, izradu edukativnih materijala za djecu i roditelje, te za izradu nacionalnih i lokalnih obrazovnih politika. Na temelju istraživanja provedenih od listopada do studenoga 2017. godine može se postaviti i pitanje na koji način vjeronauk u školi može odgovoriti na nove izazove za djecu povezane s njihovom sigurnošću na internetu. Nadalje, kako bi se u okviru nastave vjeronauka moglo odgajati i obrazovati djecu i mlade za slobodno i odgovorno korištenje novih medija, za poštovanje dostojanstva svakoga čovjeka i njegove privatnosti. Isto tako, potrebno je promišljati kako pomagati pogođenoj djeci kako bi se rehabilitirala, ali i roditeljima i obiteljima da budu kreativni u odgoju djece i mladih za primjereno korištenje internetom i novim medijima. Vjeronauk poput svih drugih školskih predmeta upravo na ovome području može pridonijeti odgovornom korištenju interneta i ostalih medija, a medijski pismeni (vjero)učitelji u kontekstu odgovorne slobode mogu pridonijeti medijskom odgoju i opismenjivanju učenika, potičući ih i učeći samostalnosti i odgovornosti u okviru njihovoga slobodnog, odgovornog i kritičkog korištenja medijima, zaključio je dr. Labaš.
U plenarnoj raspravi otvoreno je, uz ostalo, pitanje i korištenja mobilnih uređaja i ostalih komunikacijskih sredstava u nastavnome procesu. Neki su vjeroučitelji ukazali na konkretne primjere vrijeđanja i ponižavanja među učenicima, ali i učitelja, putem društvenih mreža, osobito posredstvom facebook profila te upozorili kako u tim situacijama nisu zakonski zaštićeni. U raspravi je istaknuto da učenicima kroz pedagoški rad treba sustavno govoriti o dostojanstvu ljudske osobe i o poštovanju svakoga čovjeka, i na taj način dati im do znanja da se prati njihovo ponašanje na društvenim mrežama.
Zagrebački vjeroučitelj Nikola Kuzmičić u raspravi se osvrnuo na slučaj neprimjerenoga ispada vjeroučitelja Krešimira Bagarića iz zagrebačke Osnovne škole Matije Gubca. Upitao je ne radi li se u tom slučaju o „lovu na vještice“ s obzirom na ponašanje učenika i njihovo korištenje mobilnih uređaja u nastavnom procesu. U osvrtu na taj slučaj dr. Labaš istaknuo je da se pitanje korištenja mobilnih i ostalih uređaja u nastavi može regulirati kućnim redom školske ustanove s obzirom da to pitanje nije regulirano zakonskim propisima. Podsjetio je, pritom, da prema dostupnim istraživanjima oko 50% djece za vrijeme nastave pretražuju određene sadržaje na internetu. Mišljenja je, nadalje, da bi nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja po ovomu pitanju trebalo potaknuti rješavanje problema na općoj razini, a ne rješavanje toga pitanja prepustiti pojedinačnome snalaženju u školskim ustanovama. Mr. Gordana Barudžija, viša savjetnica za vjeronauk iz Agencije za odgoj i obrazovanje, ukazala je na važnost postupnosti oko uključivanja sudionika u rješavanje određenih poteškoća u tim situacijama u školama. Istaknula je da nije prihvatljivo bilo kakvo zataškavanje određenih problema u školskim ustanovama te je, poručila je, potrebno odmah u rješavanje problema uključiti učenike sudionike, razrednike, stručno-pedagošku službu škole i ostala nadležna tijela u školskim ustanovama.