DARMSTADT: Održan deveti susret hrvatskih studenata iz Njemačke

„Vjera i povjerenje mladih u medije digitalnog doba“ bila je tema 9. po redu susreta hrvatskih studenata iz Njemačke, održanog, od petka 25. do nedjelje 27. studenoga, u DJH Jugendherberge u Darmstadtu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni i Hrvatske katoličke zajednice (HKZ) Darmstadt. Susret su vodili izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba i prof. dr. sc. Danijel Labaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta iz Zagreba.

Sudionice i sudionike susreta, kojih je bilo oko sedamdeset, pozdravio je delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina, koji im je ujedno zahvalio na sudjelovanju. Zahvalio je i predavačima dr. Kanižaju i dr. Labašu na spremnosti vođenja susreta. Na jednom dijelu susreta sudjelovali su i župnik Hrvatske katoličke župe Frankfurt am Main fra Petar Komljenović i voditelj Hrvatske katoličke misije Würzburg fra Ivan Penava. U organizaciji susreta posebno su pomogli uime studenata iz Darmstadta Marko Nemet, koji je ujedno i izradio logo susreta, Patricija Tufeković, Marija Dumančić i Laura Lešić.

Susret je započeo međusobnim upoznavanjem studenta i predavanjem dr. Danijela Labaša „Digitalno doba i mi: što su nam donijeli novi mediji i kako komuniciramo?“. Dr. Labaš svoje je predavanje započeo tumačenjem važnosti komunikacije za svakoga čovjeka i posebno je istaknuo da čovjek komunicira verbalno riječima, a svoje riječi potvrđuje neverbalno – ponašanjem. Pri tome je naveo riječi filozofa Friedricha Nietzschea koji je zapisao da „najrazumljivije u jeziku nije sama riječ, već ton, jačina, modulacija, tempo kojim se izgovara niz riječi – ukratko, glazba koja je iza riječi, osoba iza te strasti: dakle, sve ono što se ne može napisati“. Potom je protumačio kako našu komunikaciju s drugim ljudima zapravo određuje način našega razmišljanja o njima: ako druge doživljavamo samo kroz sukobljavanje, onda će komunikacije biti spriječena, o čemu je posebno pisao francuski književnik i filozof Jean Paul Sartre; ako pak na drugoga gledam ravnodušno sa željom da ga iskoristim kao sredstvo, na što je upozoravao njemački filozof Martin Heidegger, onda ću se prema njemu u komunikaciji ponašati ravnodušno; ako pak na drugoga gledam kao obogaćenje i radujem se što ga susrećem licem u licem, onda će biti spreman s njime u komunikaciji ostvariti zajedništvo, kako uči francuski filozof Emmanuel Levinas. Nakon toga uvodnoga dijela o važnosti međuljudskoga susreta u komunikaciji, dr. Labaš je postavio pitanje o tome je li moguće i kako se s drugim možemo susretati i komunicirati u digitalnom svijetu. U tom je kontekstu iznio tri izazova s kojima se svi, a posebno mladi, danas suočavaju u digitalnom svijetu: riječ je o mišljenju da u online svijetu možemo ostvariti zajedništvo kao u stvarnom svijetu, ali i o prekomjernom korištenju digitalnih medija što može dovesti do demencije i kompulzivnog korištenja medija koje dovodi do ovisnosti. Iznoseći rezultate više istraživanja o odnosu mladih i digitalnih medija, dr. Labaš je potaknuo na razmišljanje i na potrebu djelovanja, kako bismo uz pomoć medijskoga odgoja i obrazovanja nastojali što bolje iskoristiti medije i kako bismo postali medijski pismeni(ji).

U svom drugom izlaganju „Digitalno doba i mentalno zdravlje mladih“ dr. Labaš je govorio o promjenama u ljudskoj komunikaciji koje su donijeli digitalni mediji, s posebnim osvrtom na antropološko i psihološko razumijevanje vlastitoga identiteta u virtualnim svijetu, koji može biti anoniman, te je prikazao rezultate istraživanje što ga je Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba provela s Uredom za zdravstvo i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, kojega vodi s dr. Kanižajem i dr. Lanom Ciboci. U tom se istraživanju pokazalo da mladi do 35 godine života kao izvor informacija najviše koriste društvene mreže. Mladi su istodobno potvrdili da puno vremena – čak i više od 4 sata dnevno – provode uz digitalne medije i društvene mreže, ali su jednako tako rekli da bi se radije družili sa svojim vršnjacima uživo. Kada je riječ o rizičnim ponašanjima na društvenim mrežama, posebno su istaknuli problem sextinga i sextortiona, to jest slanja izazovnih fotografija ili videozapisa nakon kojih slijede seksualne iznude i ucjene. Zbog takvoga rizičnoga ponašanja, potvrdili su mladi, narušeno im je mentalno zdravlje te osjećaju gađenje, anksioznost, narušeno mišljenje o sebi, ljutnju i manjak samokontrole, depresiju, pa čak imaju i suicidalne ideacije. O svim tim problemima mladi, na žalost, rijetko ili nikada ne razgovaraju ni s roditeljima, ali ni sa stručnjacima pa su u traganju za rješenjima najčešće prepušteni sebi samima. Na kraju ih je potaknuo da rješenje potraže i na prvoj elektroničkoj platformi za sprječavanje elektroničkoga nasilja u Hrvatskoj „Utočište hrabrih online“ (uho.dkmk.hr) Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

U predavanju „Vjera i povjerenje mladih u medije“ dr. Kanižaj je ukazao na ključne pokazatelje povjerenja mladih u institucije s posebnim naglaskom na medije i društvene mreže. Predstavio je aktualne podatke koji se odnose na povjerenje mladih u medije u Njemačkoj i Hrvatskoj kao i na razini Europske unije. Opisao je i glavne karakteristike medijske predstavljenosti Crkve, a sudionici su u raspravi poseban interes pokazali za fenomen medijatizacije religije. Istaknuo je i ključne opasnosti getoizacije vjernika, ali i stvaranja posebnih „mjehurića“ odnosno prostora u kojima se sve više okružujemo ljudima koji misle kao i mi koji dijele samo naše vrijednosti zbog čega sve češće možemo vidjeti kako mladi ljudi nisu u mogućnosti prepoznati glavne karakteristike onih koji ne dijele iste vrijednosne stavove niti poglede na društvo. Veliki dio predavanja posvećen je i primjerima dobre prakse pri čemu je posebno istaknuo brojne hrvatske podcaste i snažan prodor vjerskih zajednica u prostor društvenih mreža ističući mogućnosti koje svi akteri u ovom prostoru još uvijek nisu prepoznali niti ispunili. Istaknute su brojne prilike za osvajanje medijskog prostora kroz za aktivniji angažman mladih u virtualnom prostoru, ali isto tako je istaknuta potreba za cjeloživotnim programima medijske pismenosti kao dio programa trajne formacije. Istaknut je i vizionarski rad Crkve u osnaživanju mladih upravo u području medijske pismenosti, a posebno je problematizirana i važna uloga mladih od kojih se očekuje da osnažuju i svoju obitelj kako bi mogli iskoristiti sve prilike i mogućnosti koje im se nude kroz razvoj medija i društvenih mreža.

Posebno je zanimljivo bilo izlaganje „Intima, sigurnost i privatnosti na društvenim medijima: kako provjeravati sadržaj“ koje je održao dr. Kanižaj. Istaknuto je kako veći dio javnosti posve nekritički pristupa medijskom sadržaju zbog niske razine medijske pismenosti. Dr. Kanižaj je navedeno vrlo upečatljivo pokazao na nekoliko recentnih primjera pokazujući studentima kako usprkos svojim znanjima i vještinama nisu bili u mogućnosti utvrditi izvornost nekoliko prikazanih fotografija. U radionici i raspravi studenti su priznali kako nisu dovoljno znali o važnosti zaštite privatnosti svojih osobnih podataka te da nerijetko uistinu otkrivaju previše svoje intime. Kanižaj je prikazao i glavne karakteristike seksualizacije medijskog sadržaja. Posebno je zanimljiv bio dio u kojem je opisao kako možemo provjeravati autentičnosti bilo kojeg medijskog sadržaja u svega nekoliko trenutaka primjernom dostupnih digitalnih alata. Opisao je i kako će u budućnosti poseban izazov biti provjera autentičnosti fotografija za koje smo donedavno vjerovali kako su neupitne i nesporne. Nekoliko puta je vrlo jasno istaknuto kako Crkva i u ovom dijelu uistinu ima toliko toga ponuditi mladima te da je važno sve više uključivati medijsku pismenost u formativne programe kako bi se mladima pomoglo da što prije nauče osnove snalaženja u medijskim sustavima, ali i da nauče razlikovati kvalitetan od nekvalitetnog medija i medijskog sadržaja.

U subotu 26. studenoga u popodnevnim satima studenti su se upoznali s važnijim duhovnim i kulturnim znamenitostima Darmstadta, a u večernjim satima toga dana bilo je duhovno-zabavna večer, na kojoj su sudjelovali studenti u dvorani župe Sv. Fidelisa.

Središnji dio susreta bilo je misno slavlje, u nedjelju 27. studenoga, koje je u crkvi Sv. Fidelisa, u kojoj se Hrvati iz te hrvatske katoličke zajednice okupljalju na središnje misno slavlje, predvodio voditelj HKZ Darmstadt fra Josip Bebić, koji je ujedno i propovijedao.

U suslavlju je bio i delegat vlč. Ivica Komadina. U misnom slavlju sudjelovao je i generalni konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske iz Frankfurta Vedran Konjevod. Misno slavlje animirali su Katarina Mihaljević i Noah Medo. Susret je završio zajedničkim ručkom u dvorani župe Sv. Fidelisa. Tijekom ručka prigodnu riječ uputili su predsjednik župnog vijeća Mate Gabelica i generalni konzul Vedran Konjevod, a na kraju misnog slavlja zahvalu studentima i odgovornima iz Hrvatske katoličke zajednice Darmstadt uputio je delegat vlč. Ivica Komadina na susretljivosti. Ujedno je studente pozvao na 10. sustet hrvatskih studenata iz Njemačke, koji će se sljedeće godine održati u Frankfurtu na Majni.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić