Hrvatska katolička misija Aachen nalazi se u Pastoralnom poručju Sjeverna Rajna i Vesffalija, a djeluje u sklopu Biskupije Aachen.
Nakon Drugoga svjetskog rata jedan broj Hrvata našao se i na području biskupije Aachen, a među njima je bilo i onih koji su došli iz talijanskih logora. Uglavnom su zaposlenje pronašli u rudnicima kod Aachena. Član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu fra Krsto Šušnjara, koji je 1956. godine došao na liječenje u Njemačku, počeo je u Aachenu i okolici okupljati Hrvate na misna slavlja.
Aachen se nalazi u kotlini na tromeđi Njemačke, Nizozemske i Belgije. Grad je bio središte kralja Karla Velikog, a danas je poznato sveučilišno i bolničko središte.
HKM Aachen osnovana je 1967. godine, a danas broji oko 4000 vjernika. Prema kratkom pregledu povijesti HKM Aachen bivšeg pastoralnog suradnika Ivana Ruševa, Hrvati katolici žive na području biskupije Aachen zajedno s pripadnicima još 135 nacija. Tadašnji aachenski biskup Johannes Pohlschneider imenovao je franjevca Splitske provincije fra Božu Lovrića voditeljem HKM Aachen 30. ožujka 1967., koji je na tom mjestu djelovao do 1969. Misija se do 1972. prostirala na cijelom području biskupije Aachen, a danas obuhvaća više od polovice njezina teritorija. Od jeseni 1969. fra Božu je naslijedio fra Dominik Radić, član iste Provincije, koji je djelovao do 1972. U ožujku 1972. duhovnu skrb u misiji preuzimaju franjevci Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Misiju je od 1972. do 1979. vodio fra Tomislav Čačić. U to je vrijeme misija dobila na korištenje prostorije, tzv. »Centar« u Friedrichstr. 20 u Aachenu, koje koristi i sada. Od kraja rujna 1979. voditelj misije bio je fra Mato Kljajić, koji je djelovao do 1993. Od travnja 1993. do rujna 2015. misiju je vodio fra Franjo Trogrlić, a od rujna 2015. voditelj je misije fra Pavo Filipović. U misiji je djelovao trajni đakon Josip Sunara (1987.-2009.). Kao pastoralni suradnici su djelovali: Janja Kobaš (1977.-1979.), Ivan Rušev (1978.-2005.) i Božena-Vera Cernić (1986.-1996.). Od 2009. kao pastoralni referent u misiji službeno djeluje Josip Garić s radnim vremenom od pet sati tjedno.
Misna slavlja na hrvatskom jeziku služe se u Aachenu u crkvi sv. Petra, u Alsdorfu u kripti crkve sv. Kastora, u Huchem-Stammelnu, u Eschweileru u crkvi sv. Petra i Pavla, u Jülichu u crkvi sv. Roka i u Heinsbergu. Pastoralno vijeće djeluje još od 1980. U sklopu vijeća je i odsjek za mlade. Vjeronaučna pouka za prvopričesnike i krizmanike drži se subotom. U misiji djeluje ministrantska skupina. Zbora u klasičnom smislu nema, ali se vjernici rado uključe u pjevanje. Misija dobro surađuje s drugim hrvatskim misijama, a također i s domaćom njemačkom Crkvom, poglavio sa župom sv. Petra u Aachenu. Hrvatski vjernici zajedno s njemačkim i ostalim vjernicima sudjeluju u zajedničkim slavljima na Veliki četvrtak i Veliku subotu, a također i na blagdan sv. Petra, zaštitnika njemačke župe u Aachenu. Svećenik posjećuje bolesne i nemoćne u bolnicama i kod njihovih kuća. Vjernici iz misije se redovito odazivaju na tradicionalna hodočašća: na Duhovski ponedjeljak u Neviges, treće nedjelje u rujnu Gospi siromaha u Banneux u Belgiju te u Kevelear prve subote u listopadu. U misiji se u zadnje vrijeme uočavaju i novopridošli Hrvati iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kojima se nastoji pomoći na razne načine. Na području misije djeluje NK »Cro Sokoli«, koji je osnovan 1994. Tu je također i folklorna skupina »Vrhbosna«. Nastupaju i na hrvatskim folklornim festivalima u Njemačkoj. Djeluje i Hrvatsko kulturno društvo »Aachen«. Najveći broj Hrvata u Aachenu i okolici radi u »Philipsu«, tvornici Čokolade »Lind & Sprüngli«, tvornici guma »Uniroyal«, tvornici vagona »Talbot«, u preradi voća »Zentis«, u tvornici ventilatora »Kranz«, a također i u građevinskim poduzećima, ugostiteljstvu, bolnicama i domovima za starije i nemoćne. Misija je objavljivala glasilo »Ognjište«. Važan događaj za misiju je bio početak socijalnog rada kojega je uveo Caritas 1969. godine, a u sklopu su djelovali brojni hrvatski socijalni radnici na području misije.
(A.P.); snimio: A. Polegubić; fotografija – arhiva Hrvatskoga dušobrižničkog ureda – Frankfurt
