Spomendan Gospe od Guadalupe u katoličkom kalendaru slavi se 12. prosinca. Gospu Guadalupsku (Guadalupe – Cuatlaxupeh na izvornom aztečkom jeziku nahuátl znači: „Ona koja satire glavu zmiji“) od milja zovu i Virgen Morena (Tamnoputa Djevica).
Pobožnost potječe od ukazanja, u razdoblju od 9. do 12. prosinca 1531., Djevice Marije domorodcu Juanu Diegu Cuauhtlatoatzinu („Orao koji govori“) na brdu Tepeyacu sjeverno od Mexico Cityja. Obratila mu se četiri puta na njegovu asteškom jeziku nahuatlu i tražila da se na tom mjestu sagradi i posveti crkva u njezinu čast.
U izvoru Nican mopohua zapisano je da je Gospa Juanu Diegu rekla i sljedeće: „Znaj, najmanji moj sine, da sam ja vazda djevica, presveta Marija, majka najistinitijeg i jedinoga Boga, po kojemu sve opstoji, koji je stvoritelj života i ljudi, gospodar neba i zemlje. Žarko želim da se na ovom mjestu sagradi moj mali sveti dom, crkva u kojoj ću puku iz ljubavi na vidljiv način iskazati milosrđe, pomoć i zaštitu. Jer ja sam zbilja vaša milostiva mati: tvoja, svih onih koji zajedno nastanjuju ovu zemlju i svih onih koji me ljube, zazivaju, obraćaju i potpuno se u mene pouzdaju. Ovdje ću slušati vaš plač i jadikovke. Bit ćete mi u srcu i brinut ću se da vam pomognem u svim vašim brojnim brigama, patnjama i bolestima.“
To je obznanio prvom meksičkom biskupu franjevcu Juanu de Zumarragi, koji je pri tom susretu bio sumnjičav. Vidjeocu se nakon povratka kući, istog dana i na istom mjestu, drugi put ukazala Gospa, koja mu je zapovjedila da sutradan ponovno zamoli biskupa. Tako je on, u nedjelju 10. prosinca 1531., opet biskupu prenio Gospinu želju, a ovaj je tada zatražio neki dokaz da se uvjeri u vjerodostojnost ukazanja. Juan Diego je na povratku kući ponovno vidio Gospu, koja mu je obećala dati biskupu znak koji traži. Zbog stričeve bolesti, u ponedjeljak 11. prosinca 1531., ostao je kod kuće. Sljedećega dana, 12. prosinca, žurno je otišao potražiti ispovjednika za umirućeg strica, a na putu mu se ponovno ukazala Gospa. Uvjerila ga je da mu stric tom prigodom neće umrijeti te ga poslala na prvobitno mjesto ukazanja gdje će ga čekati znak koji biskup očekuje.
Na ogoljenom polupustinjskom brdašcu, u zimsko doba, ugledao je prekrasne kastiljanske ruže koje su biskupu i svim Španjolcima trebale poslužiti kao očigledan dokaz za istinitost čuda. Juan Diego ih je nabrao i stavio u svoju tilmu (na nahuátlu naziv za asteški izvanjski ogrtač, vrstu deke ili ponča, koriste ga siromašni Indijanci, veže se na ramenu) te ponovno otišao do biskupa. Kada je pred njim otvorio svoju tilmu kako bi mu dao ruže, na ogrtaču se otkrio Gospin lik. To je bio dovoljan znak i de Zumarragi. Juan Diego je nakon povratka kući našao potpuno zdrava strica Juana Bernardina, koji mu je potvrdio da se i njemu ukazala Gospa, da ga je ona ozdravila i da je njezin naziv, kojim će biti čašćena na slici, prema njezinim riječima, Uvijek Djevica Sveta Marija Guadalupska.
Nakon ukazanja, milijuni Meksikanaca postali su katolici. Svetište je jedno od najposjećenijih marijanskih svetišta na svijetu, kojeg je priznala Katolička Crkva. Sveti papa Ivan Pavao II. proglasio je Juana Diega svetim 2002. u bazilici Gospe od Guadalupe u Mexico Cityju.
J.P., KT
www.nedjelja.ba