ŠIBENIK: Veliki jubilej 5O. obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavelića

Trogodišnja priprava Velikoga jubileja 50 godina kanonizacije sv. Nikole Tavelića svečano je proslavljena u svečevu Šibeniku, tik uz njegovo svetište (hrvatsko nacionalno) u nedjelju, 21. lipnja. Znakovitost mnogostruka!

Proslava je održana na sam dan proslave, tj. kanonizacije. Kanonizacija je održana u Rimu, a svečano euharistijsko slavlje predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Papa Pavao VI. predvodio misu kanonizacije, a nuncij LIngua je Papin predstavnik u Hrvatskoj, pa je tako i ovoga puta ostvarena „direktna“ veza s Rimom! No, ostvarena je i svojevrsna veza među sv. Nikolom i njegovim sumučenicima, u prvom redu sa sv. Stjepanom iz Cunea, rodnim mjestom nuncija Lingue.

Iako je sv. Nikola podnio mučeništvo prije više od 600 godina i daleko od svoga rodnoga grada, njegov grad i njegov narod nisu ga zaboravili. Pobožnost prema svecu živa je i danas, i to kako u njegovom nacionalnom svetištu u Šibeniku, tako i diljem hrvatske domovine i iseljeništva. Stoga, će ostati jedini „gorki“ spomen na ovo slavlje nemogućnost dolaska mnogih koje je srce vuklo u Šibenik radi coronavirusa. Jer, kanonizacija u Rimu davne 1970. godine okupila je tadašnju domovinsku i iseljenu Hrvatsku. Mnogi su nakon godina izbivanja iz svoga rodnog kraja, upravo u vječnom gradu imali prilike susresti se sa svojim najmilijima. No, okupio se lijep broj, nekoliko tisuća vjernika u prvom redu iz župa Šibenske i okolnih biskupija, ali i Zagreba, Slovenije, Austrije…. Poseban ures proslavi dalo je desetak hrvatskih (nad)biskupa, franjevački provincijali iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije, te šezdesetak svećenika koji su zajedno s vjernicima u narodnim nošnjama pratili svečevu sliku duž obale od katedrale sv. Jakova do prostora liturgijskog prostora.

U koncelebraciji uz nuncija Lingua, bili su i mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko – makarski, mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko – križevački, mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački, mons. Zdenko Križić, biskup gospićko – senjski, mons. Petar Palić, biskup hvarski, mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, mons. Ante Ivas, biskup šibenski u miru, mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru i mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjalučki, te provincijali fra Josip Blažević (Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca), fra Marko Mrše (Provincija Presvetog Otkupitelja), fra Miljenko Šteko (Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM), fra Ivo Martinović (Franjevci trećoredci glagoljaši) i fra Igor Salmič (Slovenska minoritska provinca sv. Jožefa).

U prigodnoj homiliji, nuncij Lingua podsjetio je, kako je kanonizacije prije 50 godina bila izvanredan događaj za cijeli hrvatski narod, kako u domovini, tako i u dijaspori, te je upitao „50 godina nakon tog svečanog čina, pitamo se gdje je danas sveti Nikola!? Gdje svijetli njegova svjetlost?“. No, odmah je dao i odgovore „On je i dalje prisutan u svom rodnom mjestu, Krešimirovu gradu. Tu je njegovo svetište. Tu se odvijaju razne aktivnosti i pobožnosti, ali ne samo tu.Izdaju se knjige i bilteni. I ova današnja svečanost, koja je imala svoju pripravu posebno po župama Šibenske biskupije, govori da je sveti Nikola Tavelić, prvi hrvatski svečano proglašeni svetac, još uvijek živ i prisutan u crkvi u Hrvatskoj kao svjedok vjere sve do mučeništva, koji može i dalje biti primjer života koji je u potpunosti predan Kristu“. Stoga, je zaključio homiliju riječima „zamolimo sv. Nikolu da štiti ovaj grad, čuva našu vjeru, da ostanemo vjerni vjeri otaca koji su sagradili ovaj grad na čvrstoj “stijeni”, a to je Isus Krist: isti JUČER, DANAS I SUTRA!“

U znak zahvale za predvođenje slavlja, nuncij je na kraju mise dobio šibensku kapu, koju je na oduševljenje svih prisutnih odmah stavio na glavu.

Za vrijeme euharistijskoga slavlja, ispred slike našega sveca nalazila se svijeća koja je gorjela na tek posvećenom oltaru tada bl. Nikole Tavelića 1937. godine prigodom mise koju je tad u Jeruzalemu predvodio nadbiskup Alojzije Stepinac. Svoju duhovnu povezanost sa Šibenikom pokazali su i kustos Franjevačke kustodije Svete Zemlje i definitori koji su se u isto vrijeme okupili u Delegaciji Svete Stolice za Palestinu i Jeruzalem na misnom slavlju u kapelici koja čuva oltar sv. Nikole Tavelića. Valja podsjetiti, kako je kustos Svete Zemlje fra Francesco Patton, OFM u nemogućnosti sudjelovati na slavlju u Šibeniku uputio je prigodno pismo, u kojem je među ostalim naglasio ljubav i pobožnost hrvatskoga naroda, a osobito šibenskih vjernika, zahvaljujući čemu se ukorijenila i razvila kroz stoljećâ svijest o svetosti Nikole Tavelića i njegovih drugova, koji su ispunjenje svoga misionarskog poziva živjeli u Jeruzalemu, i okrunili ga mučeništvom.

Kako se prisjetio sâm sveti Pavao VI. u homiliji održanoj prigodom kanonizacije, posrijedi je mučeništvo življeno kao „svjedočanstvo, odnosno, subjektivna i objektivna potvrda vjere,” motivirano željom za davanjem vlastita života iz ljubavi prema Isusu Kristu – „apsolutno očitovanje ljubavi”, što „potvrđuje savršenu ljubav”, ističe u pismu fra Patton. Također podsjeća, kako za kršćane Svete Zemlje, kojih ima svega 2% ukupnoga broja stanovnika, „svjedočanstvo svetoga Nikole i njegovih drugova tvori primjer kršćanske jakosti i odvažnosti, iako su se vremena duboko promijenila te se danas njihov način evangelizacije ne bi dao ponoviti. Nikola i njegovi drugovi naši su prvi mučenici – dakle, oni koji su svojom krvlju učinili našu misiju plodnom. Njihovo svjedočanstvo, u tim stoljećima u kojima nikada nije bilo lako ovdje utjeloviti miroljubiva načela franjevačke misije, motiviralo je na tisuće braće, iz čitavoga svijeta, dati život sa svoje strane: u služenju malenoj mjesnoj kršćanskoj zajednici, u održavanju živom kršćanskoga spomena svetištâ što pripovijedaju o otajstvu utjelovljenja Sina Božjega, i našega otkupljenja, u primanju hodočasnikâ željnih obnove vjere u doticaju sa Svetim mjestima, u služenju siromasima i bolesnima svih vjera, svjesni kako to sa sobom nosi pogibao od smrti uslijed kuge, kolere, i drugih zala“.

Sveti Nikola osim što i danas čini čuda, a kažu da je jedno i ovo slavlje, nadahnuće je mnogim umjetnicima. Posebno u ovoj prigodi valja istaknuti svečev kip koji je izradio akademski kipar Vid Vučak. Kip je u prigodi proslave bio dopremljen u Šibenik, te ga je na kraju mise domaći biskup Rogić i blagoslovio. Originalno kip će biti postavljen na svečev blagdan 14. studenoga u vrtu franjevačkog samostana na Sionu, posljednjem obitavalištu sv. Nikole, a inicijator ovog pothvata je gvardijan samostana Svetoga Duha u Zagrebu i licencirani vodič po Svetoj Zemlji fra Tomislav Glavnik.

 

U šibenskom svetištu vjernici su se na poseban način trodnevnicom pripremali za proslavu Velikoga jubileja. Predvoditelji slavlja bili su mons. Antun Sente, rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa iz Karlovca, mons. Marinko Mlakić, generalni vikar Šibenske biskupije, te fra Ivan Bradarić, rektor šibenskoga svetišta. Osim misnoga slavlja, trodnevna priprava bila je obogaćena i dodatnim sadržajima. Prvoga dana je u Interpretacijskom centru Civitas Sacra održano otvorenje izložbe „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ mlade umjetnice Eve Vukina. Drugoga dana, također u Civitas Sacra održano je pretpremijerno prikazivanje dokumentarnog filma „Nikola Tavelić – 50 godina svetosti“ autora i scenariste Nene Kužine u produkciji dokumentarnog programa Hrvatske televizije. Posljednjeg dana u klaustru šibenskog samostana predstavljeno je prigodno izdanje Hrvatske pošte, marka s likom Nikole Tavelića koju je dizajnirala Arijana Noršić.

Iako je već spomenuto, kako iseljena Hrvatska nije mogla fizički nazočiti ovome slavlju, ipak spomenimo odjek jubileja među iseljenom Hrvatskom. Poznato je, kako mnoge hrvatske katoličke zajednice, župe i centri diljem svijeta kao zaštitnika imaju upravo sv. Nikolu Tavelića.

No, i u onim drugim blagdan sv. Nikole svečano se slavi, a neke su na poseban način obilježile i ovaj jubilej. Ovdje donosimo dva primjera. Hrvatska katolička zajednica sv. Nikole Taveliću u Waiblingenu proslavila je 50. obljetnicu kanonizacije na dvije nedjeljne mise u crkvi sv. Antuna 21. lipnja. Hrvatska katolička zajednica bl. Jakova Zadranina u Göppingenu i Hrvatska katolička zajednica sv. Leopolda Bogdana Mandića u Geislingenu su svoje vjernike putem društvene mreže pripremali na proslavu. Molitvama, pjesmama i posebnim prilozima lik sv. Nikole nastojao se približiti vjeroučenicima i ministrantima, ali i odraslim vjernicima. Posebno su pak vjernici, koji nisu u mogućnosti sudjelovati na misi, pozvani pratiti direktan prijenos slavlja iz Šibenika.

Na kraju, valja istaknuti kako je glavni pokretač ove proslave, ali i događanja u pripremnim godinama bio rektor svetišta i gvardijan šibenskog samostana franjevaca konventualaca fra Ivan Bradarić.

U ovom teškom vremenu, a u duhu jubileja, ne preostaje nam ništa drugo nego zavapiti: Sveti Nikola čuvaj i zagovaraj svoj hrvatski narod na gdje bio!

Tekst i snimke: Marija Belošević

Kroatenseelsorge