KNJIGA: „Naš čovjek Krabat“

Šimun Šito Ćorić, „Naš čovjek Krabat“, Biblioteka „Suvremena proza“ 126, Naklada Bošković, Split, 2018., str. 104.

„Naš čovjek Krabat“ nova je knjiga dr. fra Šimuna Šite Ćorića, književnika, psihologa i katautora, voditelja Hrvatske katoličke misije Solothurn u Švicarskoj. Prema bilješki nakladnika, zbirka je to pedesetak raznolikih putopisnih priča spletenih u roman o nepobjedivom ratniku Krabatu, uskoku Janku Šajatoviću (Jezernice 1624. – Gross Särchen 1704.; pokopan je u katoličkoj crkvi u Wittichenau, gdje mu se nalazi i nadgrobna ploča). To je ujedno prva knjiga o Krabatu na hrvatskom jeziku. Radi se o romanu, kako autor ističe, za sadašnju i bivšu mladež, a podijeljen je u četiri pogavlja: Čovjek od četristo godina, U naručju starih bajki, Zagrebačke i uskočke godine i Marljivost i zahvalnost jednoga izbjeglice. Krabat je bio vitez grofa i hrvatskog bana Petra Zrinskog. Njegovi roditelji plemići bježali su pred Turcima iz doline Neretve, zatim iz Dalmacije u Žumberački goru. S trideset i šest godina Janko odlazi u njemačku kraljevsku vojsku, gdje se ističe junaštvom, poduzetničkim duhom, upornom dobrotom, te naravnim i nadnaravnim sposobnostima, a nazivaju ga Krabatom. Bio je osebujnog života pa su ga mnogi držali čarobnjakom. Kao takav ulazi u legendu te je i danas zaštitnim znakom cijele njemačke pokrajine Oberlausitz ili Lužice. A ta legenda, kako ističe Frane Vugdelija, nadahnula je mnoge njemačke umjetnike, među njima i književnika Otfrieda Preußlera prema čijem romanu „Krabat” je 2008. godine snimljen film. Mnoga društva, škole, udruge i proizvodi u lužičkom kraju nose njegovo ime. Krabatu u čast skladaju se pjesme i njemu na spomen već dugi niz godina održava se i festival. Na žalost, u Hrvatskoj se o Krbatu vrlo malo zna. Za vjerovati je kako će ova vrijedna knjiga fra Šimuna Šite Ćorića, koja se čita u jednom dahu, sačuvati od zaborava toga velikog Hrvata-Krabata, koji je dao veliki doprinos novoj sredini, u kojoj je živio i djelovao. Kao što i danas živi u sjećanju i u srcima ljudi u njemačkim Lužicama, za poželjeti je da ostane živjeti i u sjećanju Hrvata u domovini i u svijetu, te da bude most između tih dviju kultura (lužičke i hrvatske), koje je Krobat na poseban način dodirnuo i povezao.

Adolf Polegubić

Kroatenseelsorge