Na petoj Općoj kongregaciji održanoj u ponedjeljak ujutro, 28. travnja u Sinodskoj dvorani u Vatikanu, odlučeno je da će konklava za izbor novog pape započeti u srijedu, 7. svibnja, priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice.
Kardinali okupljeni u Rimu odlučili su da će konklava za izbor 267. pape započeti u srijedu, 7. svibnja svetom misom „Pro eligendo Romano Pontifice“ (za izbor rimskog pape) u bazilici svetog Petra. Poslijepodne će kardinali ući u Sikstinsku kapelu i započeti glasanje. Odluka je donesena na petoj Općoj kongregaciji održanoj u ponedjeljak ujutro u Sinodskoj dvorani u Vatikanu, izvijestio je u ponedjeljak 28. travnja Tiskovni ured Svete Stolice.
Također je utvrđen datum početka Konklave koja će se otvoriti ujutro 7. svibnja Konklava će se održati u Sikstinskoj kapeli, koja će tijekom tog razdoblja biti zatvorena za posjetitelje. U izboru može sudjelovati 135 kardinala mlađih od 80 godina, iako je apostolska konstitucija Universi Dominici Gregis nominalno ograničila broj elektora na 120. Unatoč ovom ograničenju, svi kardinali koji ispunjavaju uvjete imaju pravo sudjelovati u konklavi.
Tijekom konklave, kardinali će se okupljati na glasovanju dok se ne postigne potrebna dvotrećinska većina za izbor novog pape. Glasovanje se odvija u strogoj tajnosti, a nakon svakog kruga spaljuju se glasački listići. Boja dima koji izlazi iz dimnjaka Sikstinske kapele signalizira ishod glasovanja: crni dim označava da papa još nije izabran, dok bijeli dim najavljuje izbor novog svetog oca.
Svečanost ulaska u konklavu
U srijedu, 7. svibnja 2025., u 16.30 sati, održat će se ulazak u konklavu i polaganje prisege za izbor rimskog prvosvećenika, prema onome što je predviđeno u Ordo rituum conclavis (br. 29-44), objavio je Tiskovni ured Svete Stolice u utorak, 29. travnja.
Iz Kapele sv. Petra i Pavla (Cappella Paolina), uz pjevanje litanija svih svetih, kardinali elektori će u procesiji krenuti do Sikstinske kapele gdje će, nakon što se otpjeva himan “O dođi Stvorče, Duše svet”, položiti propisanu prisegu.
Uz kardinale elektore, u procesiji će sudjelovati ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja, zatim po dva člana Zbora apostolskih protonotara i Zbora prelata revizora Rimske Rote, tajnik kardinala koji predsjeda konklavom i članovi zbora Papinske glazbene kapele.
U 16 sati pristup Sikstinskoj kapeli imat će zamjenik za opće poslove Državnog tajništva, zatim tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama Državnog tajništva, regent Papinskog dvora, redovnici na službi u Papinskoj sakristiji, svećenici zaduženi za ispovijedanje te pukovnik Papinske švicarske garde.
Također će, uz posebnu ulaznicu, biti prisutno osoblje Ureda papinskih liturgijskih slavlja, Papinske švicarske garde, Ravnateljstva za zdravstvo i higijenu, Cvjećarnice i Dikasterija za komunikacije.
U konklavi pravo sudjelovanja ima 135 kardinala iz 71 zemlje
Uoči početka konklave zakazane za 7. svibnja, Vatikan je objavio kako 135 kardinala elektora iz 71 zemlje može sudjelovati u izboru novog pape. Kardinali dolaze sa svih kontinenata: 53 iz Europe, 37 iz Amerike (od čega 16 iz Sjeverne, 4 iz Srednje i 17 iz Južne Amerike), 23 iz Azije, 18 iz Afrike i 4 iz Oceanije, prenio je Vatican News.
Prvi put u povijesti, 12 država imat će vlastite kardinale s pravom glasa, uključujući Haiti, Zelenortske otoke, Papuu Novu Gvineju, Švedsku, Luksemburg, Sudan te druge. Najmlađi izbornik je 45-godišnji australski kardinal Mikola Bychok, dok je najstariji Španjolac kardinal Carlos Osoro Sierra koji ima 79 godina. Najbrojnija generacija među izbornicima je ona rođena 1947. godine s 13 članova.
Od ukupnog broja, petoricu kardinala imenovao je papa Ivan Pavao II., 22 su imenovana za vrijeme pontifikata Benedikta XVI., dok je čak 108 kardinala imenovao papa Franjo.
Značajan broj elektora dolazi iz redovničkih zajednica – ukupno 33 kardinala iz 18 redova. Najviše je salezijanaca (5), potom franjevaca i isusovaca (po 4), a među ostalima su i pripadnici redova poput redemptorista, verbita, augustinaca, kapucina, karmelićana i drugih.
Prema kanonu 349 Zakonika kanonskoga prava, kardinali čine poseban kolegij koji ima zadaću izbora rimskog biskupa. U skladu s Apostolskom konstitucijom Universi Dominici gregis, pravo glasa imaju isključivo kardinali koji na dan početka konklave nisu navršili 80 godina. Ukupno, Kardinalski zbor danas ima 252 člana, od čega 135 s pravom glasa i 117 bez tog prava.
Među kardinalima elektorima, najstariji po stažu bit će kardinal Vinko Puljić, umirovljeni vrhbosanski nadbiskup iz Bosne i Hercegovine koji je rođen 8. rujna 1945., a s navršenih 79 godina zadržava pravo glasa neposredno prije ulaska u osamdesetu godinu života. Isti broj godina ima i španjolski kardinal Carlos Osoro Sierra, umirovljeni nadbiskup Madrida, rođen 20. svibnja 1945., koji je također pri samom pragu dobne granice za sudjelovanje u izboru novog poglavara Katoličke Crkve. Treći među najstarijima je hrvatski kardinal Josip Bozanić, umirovljeni zagrebački nadbiskup, rođen 20. ožujka 1949. u Rijeci. S navršenih 76 godina, kardinal Bozanić se svrstava među najiskusnije članove izbornog kolegija.
www.ika.hr
Foto: I. Gavranović
