U Muzeju Mimara u subotu, 17. ožujka otvorene su 27. Svečanosti Pasionske baštine, koje organizira istoimena udruga.
Kao domaćin, okupljenima se prvo obratila ravnateljica Muzeja Mimara mr. Lada Ratković Bukovčan. Osvrćući se na izložbu „Žena na Križnom putu“ kojoj je tema okosnica priča o sudbinama koje su predanošću oplemenile i naše živote, istaknula je kako je to ujedno „kruna dvadeset godišnje suradnje muzeja i udruge Pasionske baštine koja nam je tijekom godina svoga djelovanja uvijek iznova darivala iskričavu privlačnost i besprijekornu kakvoću brojnih programa. Ukratko, bujnost kulturne baštine koja nam je dana na čuvanje, otkrivanje i dostojanstvenu prezentaciju. Ova izložba, baš kao i cjelokupni program koji udruga Pasionska baština daruje već 27 godina, sjajna su događanja koja nas vode u svijet posvećen istinskim vrijednostima: čistoći i ljepoti duha, trenucima kada obavijeni umjetnošću i spoznajnoj veličine slojnog značenja uskrsnuća osjećamo istinski smisao našeg postojanja“.
Predsjednik udruge Pasionska baština mr. Jozo Čikeš je podsjetio kako je geslo ove manifestacije „muka kao nepresušno nadahnuće kulture“. Stoga se, nastavio je, „smatramo istodobno i participanti kulture stvorene Mukom i Uskrsnućem Kristovim i kreatori novih pasionskih sadržaja“. Govoreći pak o izložbi kojom se otvaraju Svečanosti „Žena na križnom putu“ rekao je, kako je ona „dokaz da je Muka i Uskrsnuće Kristovo, a na svoj način i svaka ljudska muka poticaj da se ne sustane, već da se stvara i ustane, da se opravda stvarateljska moć koju je Spasitelj u nas usadio kako bi ostvarili svoj i kozmički Uskrs“. Također je naglasio, kako je ovogodišnji program obilježen novim pasionskim stvaralaštvom i mladima koji ga stvaraju i u njemu sudjeluju, jer „ni oni ne žele biti samo baštinici, nego i kreatori baštine“.
Sve naše uporišne točke: glazba, likovnost, pučko stvaralaštvo i književnost nose izrazito hrvatski pečat i potvrđuju činjenicu i snagu pasionske atraktivnosti i za današnju generaciju. U tom je kontekstu Čikeš naglasio kako su na ovogodišnji trienalni natječaj za likovnost pristigli radovi čak 106 umjetnika. „Mi se u Pasionskoj baštini stoga ne bojimo za hrvatsku kulturu, jer osjećamo enormni kreativni potencijal hrvatske duše koji treba samo poticati, otkrivati i pravilno usmjeravati“.
Pomoćnica ministrice kulture RH dr. Iva Hraste Sočo također je istaknula važnost ove manifestacije koja potiče stvaranje novih pjesničkih, likovnih i glazbenih ostvarenja. „U mnogim nacionalnim kulturama korizmena tradicija snažno je utjecala ne samo na baštinske fenomene, nego i na suvremene pasijske umjetničke refleksije vezane uz njezinu višeslojnu duhovnu dimenziju“. Istaknula je, kako ministarstvo dugi niz godina podupire ovu manifestaciju koja njeguje stvaralačku kreativnost u rukopisima suvremenih hrvatskih umjetnika i čuva pučke vazmene običaje. „Oni su kroz niz programa pokazali iznimnu vrijednost narodne kulture, često manje poznatoj, ali i danas živo prisutnoj u mnogim zavičajnim sredinama. Gotovo da nema kontinentalnog ili južnog dijela Hrvatske čije skupine i bratovštine nisu gostovale na Pasionskoj baštini s prikazima svojih tradicijskih običaja i iznijeli na scenu nebrojene pučke interpretacije tragičnih i dramatičnih sadržaja inspiriranih razdobljem između Pepelnice i Vazmenoga trodnevlja“.
Na svečanosti otvorenja manifestacije objavljeno je kako je ovogodišnji dobitnik nagrade „Ljubo Stipišić Delmata“ etnomuzikolog, antropolog, skladatelj, aranžer i istraživač dr. Jošku Ćaleta. Dobitnica zahvalnice za volonterski rad od početka svečanosti je Dijana Hrebak.
O izložbi kojom se otvaraju ovogodišnje svečanosti govorio je Stanko Špoljarić, prof. Naglasio je, kako je osnova pobožnosti Kristov kalvarijski put, ali žene koje se javljaju na postajama su druga dimenzija. „Mislim da je Križni put svojevrsna oda ženi radi njezinog suosjećanja, patnje, razumijevanja, hrabrosti, ljubavi u situaciji koja za nju nije nimalo sklona. Oko žena je mnoštvo rimskih vojnika, naroda, ali one su te koje u tišini mole i prate sve do Golgote. Žena se pokazala u veličini koje možda nismo uvijek svjesni“.
Važno je reći, kad je riječ o sakralnoj umjetnosti za koju se čini da u vjetrometini vremena baš i nema prostora za istinsko izražavanje, Pasionska baština je izuzetno mnogo učinila: ne samo na brojnosti, nego i na kvaliteti, rekao je Špoljarić, te dodao „u ovoj izložbi vidimo da su umjetnici iskreno tražili i nalazili temu. Izložba nas može potaknuti na meditativnost, na molitvu, na radost duše koje nam ovakve izložbe pružaju.“
Otvorenju je nazočio i izaslanik predsjednika Vlade RH Mario Škunca, kao i izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Maja Petrić.
Same Svečanosti Pasionske baštine otvorio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić. Na pitanje „koja je poveznica Akademije i ove manifestacije“ on je odgovorio „Akademija se definira kao jedna od temeljnih institucija hrvatskoga naroda i svih njezinih građana. Prva njezina uloga je posvješćivanje o njezinu identitetu, a upravo Pasionska baština doprinosi čuvaju toga identiteta“. Podsjetio je kako je pasionska baština u Hrvata možda više izražena nego li u jednom drugom narodu. „Ona je obuhvatila ne samo sve oblike umjetnosti, već i znanost. Svi veliki hrvatski umjetnici i znanstvenici su bili inspirirani i nadahnuti pasijom, Mukom Isusom. Mnogi narodni običaji, crkvice i križevi na raskrižjima i manifestacije i pobožnosti poput ‚Za križen‘ na Hvaru su na neki način povezani s pasionskom baštinom. Pitamo se, zašto je to toliko važno u povijesti čovječanstva, osobito zapadne kulture? To je zbog toga, jer je u Velikom tjednu i liturgiji Crkve sažeta na neki način povijest ljudskoga roda. Kad gledamo poruku koju nam daje Muka Isusova je, da se ništa ne može napraviti bez truda i bez žrtve. Da je žrtva uvijek potrebna da se nešto postigne“, ustvrdio je akademik Kusić, te posvijestio „svaki lik koji tu nalazimo smo mi sami: da li smo Juda koji će izdati, Petar koji će triput zatajiti, ili Šimun koji je nosio križ, ili Pilat koji pere ruke, ili jedan ili drugi razbojnik. A prvi put u povijesti čovječanstva onaj koji je bio uvrijeđen, ponižen i žrtvovan, on nije pozivao na odmazdu“. Također je podsjetio i na fenomen. Naime, nitko se osim Isusa nije pojavio u povijesti čovječanstva da bi zlo vratio ljubavlju.
Na kraju je pohvalio aktivnost udruge Pasionska baštine, jer je „obnavljanje baštine i uključenje mladih važna poruka. Povijest hrvatskog naroda je puna križnih putova i Golgote, no mi danas smo možda više dezorijentirani nego ikada. Imamo urušavanje sustava vrijednosti i svih vrednota“.
U glazbenom dijelu izbor iz pasionskih djela Johanna Sebastiana Bacha izvele su Dora Draclin, oboa i Elena Roce, čembalo, a program je vodio dramski umjetnik Joško Ševo.
Program Svečanosti koje traju do 28. ožujka dostupan je na adresi www.pasionska-bastina.hr. (IKA)
