ZAGREB: Obilježen Dan hrvatske diplomacije

Hrvatski diplomatski klub je u četvrtak u palači Dverce prigodnim programom proslavio Dan hrvatske diplomacije. Svečanosti su uz članove kluba, nazočili i mnogobrojni veleposlanici akreditirani u Republici Hrvatskoj na čelu s doajenom diplomatskog zbora nadbiskupom Giuseppeom Pintom, apostolskim nuncijem.

Hrvatski diplomatski klub je u četvrtak 7. lipnja u palači Dverce prigodnim programom proslavio Dan hrvatske diplomacije.
Svečanosti su uz članove kluba, nazočili i mnogobrojni veleposlanici akreditirani u Republici Hrvatskoj na čelu s doajenom diplomatskog zbora nadbiskupom Giuseppeom Pintom, apostolskim nuncijem. Nazočila je i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Marija Pejčinović Burić.
Pozdravnu riječ okupljenima uputio je predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba veleposlanik Smiljan Šimac. Podsjetio je, kako Klub kroz sedamnaest godina svoga postojanja posebno obilježava dva za hrvatsku diplomaciju najznačajnija datuma. Prvi je dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja, a drugi je Dan hrvatske diplomacije koji se obilježava 7. lipnja. Istaknuo je da je hrvatska diplomacija stasala u prvim godinama hrvatske neovisnosti promicala je istinu o zbivanjima u Hrvatskoj i njezinu okruženju, te se snažno, požrtvovno i s velim domoljubnim entuzijazmom zalagala za međunarodno priznanje RH, za uspostavljanje diplomatskih odnosa, kao i za unapređivanje suradnje s drugim državama na lateralnom i multilateralnom planu. Trag toga ostavili su u pisanom obliku hrvatski diplomati, a objavio Hrvatski diplomatski klub u četiri toma „Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije RH – prvo desetljeće”, dok je u pripremi i peti.
Obraćajući se okupljenima, nuncij Pinto je podsjetio kako papinska diplomacija postoji i radi produbljivanja međusobnog razumijevanja i suradnje, te u korist napretka, mira i ostvarivanja općeg dobra. Ta je diplomacija osjetljiva na znakove vremena, te i sama nudi prinos rješavanju ozbiljnih problema međunarodne zajednice u kojoj Crkva aktivno radi na promicanju skladnog suživota i cjelovitog razvoja čovječanstva.
Nuncij Pinto je također podsjetio da je prisutnost diplomatskih predstavnika Svete Stolice u zemljama i najvažnijim međunarodnim institucijama odgovor na potrebe i u duhu je koncilskih dokumenata poput Lumen Gentium i Gaude et spes koji potiču Crkvu na intenzivne odnose sa civilnim društvom. U tom je vidu ukazao na ulogu blaženog pape Pavla VI. u širenju mreže papinskih predstavnika. U kontinuitetu papa nakon Drugoga vatikanskog koncila, i papa Franjo djeluje osobito u skladu s napucima iz Gaudium et spes, gdje se kaže da su „radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi našeg vremena, osobito siromašnih i svih koji trpe jesu radost i nada, žalost i tjeskoba također Kristovih učenika, te nema ničega uistinu ljudskoga a da ne bi našlo odjeka u njihovu srcu.”
Ministrica Pejčinović je u svom govoru podsjetila kako je na ovaj dan davne 879. godine papa Ivan VIII. uputio tada hrvatskom knezu Branimiru pismo kojim ga izvještava kako je u Rimu blagoslovio njega i cijeli hrvatski narod, priznajući mu zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom. „U ono doba, to je bilo istovjetno međunarodnom priznanju državnosti. Od tada je prošlo više od jednog milenija, a Hrvatska, Europa i svijet – kao i diplomatska služba općenito – stoje pred sasvim drugačijim izazovima, ali i prilikama”. Zahvalila je članicama i članovima Hrvatskoga diplomatskog kluba za prinos u stvaranju i izgradnji suvremene hrvatske države i diplomacije, jer je „upravo hrvatska diplomacija bila jedan od ključnih faktora uspješne ponovne uspostave hrvatske državnosti, suverenosti i teritorijalnog integriteta”. „Vašim naporima pridonijeli ste i našim uspješnom ulasku u euroatlantske integracije, a Hrvatska se čvrsto usidrila u europskoj obitelji država i međunarodnoj zajednici općenito”, rekla je Pejčinović te posebno istaknula pripreme za predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine.

U glazbenom dijelu sudjelovala je studentica 3. godine Muzičke akademije u Zagrebu Josipa Gvozdanić, sopran uz klavirsku pratnju umjetničke savjetnice Eve Kirchmayer Bilić. (IKA)