ZAGREB: Matičin zbornik za digitalno doba

Novo izdanje Matičina ljetopisa predstavili su ravnatelj Mijo Marić, dr. Božo Skoko, dr. Marijeta Rajković Iveta te urednica Vesna Kukavica

Predstavljanje ovogodišnjeg Hrvatskog iseljeničkog zbornika održano je 7. veljače u sjedištu Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu. Novo izdanje Matičina ljetopisa predstavili su ravnatelj Mijo Marić, dr. Božo Skoko, dr. Marijeta Rajković Iveta te urednica Vesna Kukavica, a promociju je vodila Lada Kanajet Šimić.
Godišnjak, sa sažecima na engleskom i španjolskom jeziku, sadrži osam tematskih cjelina naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige. Građa je raspoređena na 448 stranica te obuhvaća 31 autorski prilog. Ova serijska publikacija posjeduje elektroničku inačicu na mreži, a u svom 63. godištu dosegla je u digitalnom repozitoriju 28 000 stranica. U fokusu autorskih interesa ovoga sveska, složili su se predstavljači, interaktivni je učinak digitalnih medija u iseljeništvu, ali i izazovi egzodusa mladih.
Pozdravne govore na predstavljanju u Matici održali su državni tajnik Zvonko Milas i predsjednik Saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić, a promociji su, među inima, nazočili i izaslanici predsjednice i potpredsjednika Vlade, pomoćnici i izaslanici ministrice znanosti i obrazovanja i ministrice kulture te saborski zastupnici. Uz brojne Matičine suradnike i autore ovogodišnje edicije HIZ-a, na predstavljanju su bili i predstavnici Sveučilišta, HAZU, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH; Grada Zagreba, Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža”, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatskog državnog arhiva, Instituta Ivo Pilar, kao i predsjednik i članovi UO HMI-ja.
Matičin trojezični ljetopis pune 63 godine, od 1955. godine, povezuje kulturnu i znanstvenu zajednicu iz domovine i dijaspore, kazao je u pozdravnoj riječi, uz zahvalu svim autorima i suradnicima na izdanju, ravnatelj Marić. O toj dugovječnoj, ali uvijek aktualnoj Matičinoj publikaciji, koju već 19 godini uređuje Vesna Kukavica, svoj sud su potom dali predstavljači dr. Skoko i dr. Rajković-Iveta. Tematske cjeline Matičina ljetopisa koje su predstavili donose niz zanimljivih i poticajnih priloga.
Primjerice, u Znacima vremena Božo Skoko piše o srebrenom jubileju hrvatske diplomacije, a Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus o Hrvatskoj enciklopediji – od tiskanoga do mrežnoga izdanja. U Kroatističkim obzorima Pavao Jerolimov i Lada Kanajet Šimić rezimiraju četvrt stoljeća Male škole hrvatskoga jezika i kulture, a Vladan Čutura perspektive nastave na hrvatskome jeziku u Srbiji. Temi obrazovanja pridružuje se i Lucija Šarčević napisom o hrvatskoj nastavi u SR Njemačkoj te Milan Bošnjak svojim o statusu kroatistike na sveučilištima u Njemačkoj. U Mostovima se temom iseljavanja mladih bave Dejanović i Rajković-Iveta, a Lalich odlascima i povratcima na prostoru Hrvatska – Australija. Paula Gadže propituje ulogu medija u očuvanju identiteta Hrvata u Argentini, a Krunoslav Malenica čitatelje upoznaje s opusom čileanske spisateljice Pepite Turine. U istom poglavlju slijede i Skica za portret pravnika Mirjana Damaške, Rapsodija slikarice Nade Sesar Raffay Dubravka Barača te Narativi mladih švicarskih Hrvata o domovini Tihomira Nuića. O Matičinoj tradicionalnoj manifestaciji – Forumu hrvatskih manjina piše Matičina novinarka Naida Šehović.
U Povjesnici Stan Granic piše o istaknutom aktivistu hrvatske zajednice Waterlooa Zvonimiru Peraku, Rajka Bućin o Iseljeničkom komesarijatu u Zagrebu, a Ivan Čizmić o stoljeću Većeslava Holjevca. U poglavlju Duhovnost Boris Vulić razmatra integracijski potencijal misija y naraštaja, a u Baštini Vinko Grubišić poglede na Deklaraciju u Sjevernoj i Južnoj Americi. U istome poglavlju Marijan Lipovac piše o Zakladi HAZU i iseljeničkoj filantropiji. Znanost donosi napise Tanje Rudež o inovativnom znanstveniku Draženu Prelecu i Hrvatici koja otkriva tajne uragana – Zagrepčanki s američkom adresom Željki Fuchs, a tu je i tekst Vesne Kukavice o mreži znanstvenika hrvatskih korijena. Nove knjige donose zanimljive književne osvrte Helene Sablić Tomić, Borisa Becka i Marijana Lipovca.
Na predstavljanju se tako moglo čuti kako raznorodna građa u novom svesku Zbornika donosi relevantna zapažanja o postignućima naših umjetnika i znanstvenika u dijaspori iz dvadesetak zemalja. Autori, redom renomirani publicisti iz niza prestižnih sveučilišta i kulturnih središta zemlje i inozemstva, znalački propituju utjecaj tradicionalnih i modernih, starih i novih medija na iseljeničke zajednice. Urednica HIZ-a je u završnom obraćanju, uz zahvalu autorima, promotorima i suradnicima, naglasila kako je u ovu impresivnu ediciju utkana i stvaralačka energija svih naraštaja Matičinih djelatnika, ali kako su sadržaj ispisali i inovativni publicisti raznih naraštaja, poput Lalicha i Barača, Lucije Šarčević i Vladana Čuture.(IKA)