Izložbu „Juraj Križanić (1618.-1683.): 400 godina od rođenja znamenitog Hrvata“ u auli Gradske knjižnice u Zagrebu u utorak 17. travnja otvorio je naš „križanićolog“ akademik Ivan Golub. U pozdravnoj riječi voditeljica Gradske knjižnice Ismena Meić istaknula je kako Gradska knjižnica od 1994. objavljuje kalendar godišnjica. „Knjižnica je kao čuvarica memorije naroda, a u njoj se svake godine postavi nekoliko izložbi. Tako i ova povodom 400. obljetnice Križanićeva rođenja. Ovo je ujedno i prva izložba koja je postavljena u Hrvatskoj u Godini Juraja Križanića“. Naglasila je kako su sve knjige osim jedne vlasništvo Gradske knjižnice koja je ponosna na činjenicu da posjeduje prva izdanja Križanićevih knjiga tiskanih u Moskvi sredinom 19.st. Izložena grafička mapa „Strasni život. Pjesan u smrt Jurja Križanića“ čiji je autor stihova Ivan Golub, a grafičkih listova Ivan Lacković Croata nalaze se u našoj studijskoj čitaonici dr. Ivan Merz na koju smo ponosni ne samo zbog knjiga koje čuva, nego i zbog zbirke grafičkih mapa.
Otvarajući izložbu, akademik Golub osvrnuo se na život Jurja Križanića. „U knjizi piše da je Bog čovjeka od zemlje napravio, je, ali od one zemlje na kojoj se čovjek rodio. Juraj Križanić je od hrvatske zemlje, od zavičajne zemlje, a kao zavičaj označio je Ribnik, Ozalj, Karlovac. Od te zemlje i tu je zemlju ugradio u sebe. A što je bila značajka te zemlje u njegovo vrijeme? Ponajprije bio je to govor koji je spajao kajkavštinu, čakavštinu i štokavštinu. Nije bio standardni govor, a u liturgiji je bio staroslavenski. To je sve utjecalo na njega na zajedničkom slavenskom narječju. Zajedničkom govoru koji će biti od slavenskih jezika“, rekao je Golub. Kratko se osvrnuo na onodobne povijesne datosti, uz naglasak da se upravo u prigodi proslave 400. obljetnice valja podsjetiti toga razdoblja Križanićeva života. Spomenuo je i kako ga je boljelo kad su se neke njegove kolege na inozemnim učilištima hvalili time da su zaboravili hrvatski jezik. To je Križanića potaknulo i na sakupljanje narodnih izreka. Zbog njegova rada na prosvjećenju Rusije, Golub ga je nazvao prorokom mesijanske kulture. O carskoj odluci prema kojoj se Križanić izgoni u Sibir, Golub je rekao kako je sam Križanić o tome zapisao da je izrekao jednu krivu riječ, ali nikad nije dao do znanja o čemu se radi.
Osvrćući se na djela koja su ostala nakon Križanića, Golub je zaključio: „Križanić je prije 400 godina imao što reći, kroz 400 godina je imao što reći a i danas ima što reći“.
Okupljenima se obratio i načelnik općine Ribnik Željko Car, podsjetivši kako je Općina Ribnik 2018. proglasila Godinom Jurja Križanića o 400. obljetnici njegova rođenja u Obrhu. „Sretni i ponosni želimo se dostojno odužiti najvećem Ribničanu kojeg smo dali hrvatskom narodu i svijetu. Juraj Jurko Križanić i Stari grad Ribnik naše su ‚robne marke‘ koje malom Ribniku daju poseban značaj i nadahnjuju prošle, sadašnje i buduće generacije, a njihov značaj i osobitost prelaze granice Ribnika i Hrvatske“. Najavio je i veliku proslavu 10. lipnja kada će u Ribniku biti podignut Križanićev spomenik, rad akademkinje Marije Ujević Galetović, dar grada Zagreba. Tom prigodom održat će se i akademija i koncert. U obilježavanje Godine Jurja Križanića uključena je i Zagrebačka nadbiskupija i HAZU. Načelnik Car najavio je i kako će Ribničani u jesen posjetiti Kahlenberg kod Beča, mjesto pogibije Jurja Križanića, dok će njegove skulpture biti postavljene i u Zagrebu i Moskvi.
Autor izložbe voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa Željko Vegh kratko je predstavio sadržaj, ističući autore koji su se posebno bavili likom i djelom Križanića, a to su Vatroslav Jagić, Josip Badalić i Ivan Golub.
Izložba se u radno vrijeme Gradske knjižnice, Starčevićev trg 6 u Zagrebu može razgledati do 5. svibnja. (IKA)
