I danas nas Gospodin poziva da se klonimo opasnosti da dajemo veću važnost formi no onom bitnom. Poziva nas da prepoznajemo, uvijek iznova, ono što je pravo središte iskustva vjere, to jest ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu, čisteći ga od licemjerja legalizma i ritualnosti, poručio je Papa u svom nagovoru uz današnju molitvu Anđeo Gospodnji s vjernicima na Trgu sv. Petra u Vatikanu.
U svom nedjeljnom nagovoru okupljenim vjernicima na Trgu sv. Petra papa Franjo se osvrnuo na važnu temu o kojoj govori evanđelist Marko u odlomku današnjeg Evanđelja o stvarnoj poslušnosti Božjoj riječi koja je u suštoj suprotnosti sa zarazom svjetovnosti odnosno legalističkim formalizmom. Odgovarajući na primjedbe pismoznanaca i farizeja, koji su Isusu predbacili da se njegovi učenici ne drže obrednih propisa prema predaji, Papa je primijetio kako su oni time htjeli osporiti vjerodostojnost i autoritet njihova učitelja. Isus im odgovara riječima proroka Izaije, koji ih je već stoljećima prije nazvao licemjerima, tvrdeći kako taj narod časti Boga samo ustima, ali njegovo je srce daleko.
Isus je time želio pismoznance i farizeje izvući iz zablude u koju su upali a ta se zabluda sastoji u izobličavanju Božje volje na način da se zanemarivalo njegove zapovijedi kako bi se obdržavalo ljudske predaje. Isusova reakcija je oštra, jer se radi o važnim stvarima. Riječ je naime o istinskom odnosu između čovjeka i Boga i autentičnosti vjerskog života. Licemjer je lažov, nije autentičan, istaknuo je Papa.
I danas nas Gospodin poziva da se klonimo opasnosti da dajemo veću važnost formi no onom bitnom. Poziva nas da prepoznajemo, uvijek iznova, ono što je pravo središte iskustva vjere, to jest ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu, čisteći ga od licemjerja legalizma i ritualnosti.
Poruka Evanđelja, nastavio je Papa, danas je potkrijepljena također riječima apostola Jakova, koji nam ukratko objašnjava kakva mora biti prava religioznost, te kaže ovako: prava religioznost jest „zauzimati se za sirote i udovice u njihovoj nevolji, čuvati se neokaljanim od ovoga svijeta“ (r. 27).
„Zauzimati se za sirote i udovice“ znači provoditi u djelo ljubav prema bližnjemu počevši od najpotrebitijih, najkrhkijih, onih koji su potisnuti na rub društva. To su osobe za koje se Bog posebno brine i to isto od nas traži.
„Čuvati se neokaljanim od ovoga svijeta“ ne znači izolirati se i zatvoriti pred stvarnošću. I ovdje nije važno vanjsko ponašanje koliko nutarnje, ono bitno: to znači da trebamo budno paziti da naš način razmišljanja i ponašanja ne bude zaražen svjetovnim mentalitetom, to jest ispraznošću, škrtošću i ohološću, objasnio je Papa.
Ispitajmo se u svojoj savjesti da vidimo kako prihvaćamo Božju riječ. Slušamo je nedjeljom na misi. Ako je slušamo rastreseno ili površno, ona nam neće mnogo koristiti. Moramo, naprotiv, prihvaćati Božju riječ otvorena duha i srca, kao plodno tlo, tako da je usvojimo te ona donese ploda u konkretnom životu. Isus kaže da je Božja riječ poput sjemena, sjemena koje mora rasti u konkretnim djelima. Tako nam Božja riječ čisti srce i djela te naš odnos s Bogom i drugima biva oslobođen licemjerja, rekao je Papa u svome nagovoru.
Nakon molitve Angelusa spomenuo je kako je jučer u Košicama u Slovačkoj proglašena blaženom Anna Kolesarova, djevica i mučenica, koja je bila ubijena poput Marije Goretti, jer nije dopustila da bude oskvrnjeno njezino dostojanstvo i čistoća.
Zabrinut dramatičnim vijestima o predstojećim opasnostima još jedne humanitarne katastrofe, koje stižu iz sirijske pokrajine Idliba, Papa se ponovno obratio međunarodnoj zajednici i svim uključenim stranama da ulože sva raspoloživa diplomatska i pregovaračka sredstva kako bi se dijalogom riješilo taj problem i spasilo živote civila, poštujući međunarodno humanitarno pravo. (IKA)
