Portal hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj

Portal der kroatischen katholischen Gemeinden in Deutschland

VAGANJ: Misa zadušnica kraj Husine jame na Vagnju

U subotu 1. rujna na Vagnju, između Sinja i Livna, slavljena je misa zadušnica za mnogobrojne nevine žrtve koje su jugokomunisti likvidirali bez ikakva suda i ubacili u Husinu jamu. U jami se nalaze kosti između 500 i 1.500 osoba.

Na Vagnju, između Sinja i Livna, održana je 1. rujna misa zadušnica za mnogobrojne nevine žrtve koje su jugokomunisti likvidirali bez ikakva suda i ubacili u Husinu jamu u Drugom svjetskom ratu. Kasnije su je zatrpali velikom količinom raznoraznog otpada.
Misno slavlje predvodio je vicepostulator postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ fra Miljenko Stojić, u suslavlju s 20-ak svećenika. Sudjelovao je oko 4.000 vjernika.
„Na ovo mjesto u ovaj subotnji dan zacijelo nas nije dovela mržnja prema nekome, osveta, već nas je dovela ljubav prema nevinim žrtvama, ljubav prema dobru. Iskazujemo poštovanje životu tamo gdje su ga bezobzirno gazili. Kršćanski je ovo stav od samih početaka. Ti naši predčasnici marno su zapisivali svoje žrtve, svoje mučenike, da bi kasnijim naraštajima svijetlili u životu. Zato znamo danas za njih, zato im se klanjamo i kad nam je teško sjećamo se da se sve može nadvladati vjerom u Boga“, riječi su fra Miljenka Stojića. U svojoj propovijedi također je istaknuo važnu ulogu Katoličke Crkve u hrvatskom narodu koja „…kao uvijek kroz povijest, nije se dala i ne da se ušutkati. Nastavlja onim stopama koje joj je u novije vrijeme zacrtao bl. kardinal Alojzije Stepinac. Oprašta svakome, ali ljubomorno čuva svoje mučenike.“
Nakon mise zadušnice uslijedio je komemorativni dio. Vijence su položili predstavnici mnogobrojnih udruga, kao i predstavnici civilnih vlasti te Ministarstva hrvatskih branitelja. Svakako među njima treba istaknuti alkare koji su se počeli uključivati u ovaj događaj.
Husina jama nalazi se uz staru cestu između Sinja i Livna na predjelu zvanom Vaganj. Od 1944. do završetka Drugog svjetskog rata u nju je bačeno između 500 i 1.500 osoba. Obilježavanje ovog događaja započelo je 1999. zahvaljujući velikom trudu i zalaganju dr. fra Bože Norca Kljaje, umirovljenog profesora splitskog KBF-a.
(IKA)