Godišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe o temi „Iskustvo Crkve u multikulturalnom i multireligijskom svijetu (primjer BiH)“ započeo je u utorak 25. rujna na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Skup je započeo zazivom Duha Svetoga. Sve je na početku pozdravio uime organizatora delegat za hrvatsku pastvu u 
Njemačkoj vlč. Ivica Komadina, koji je okupljenima zahvalio na odazivu i svima zaželio neka se dobro osjećaju u Sarajevu. „Ovo je po drugi puta nakon Domovinskog rata da naš Ured organizira pastoralni skup u Sarajevu.“ Pozdravljeni su novi djelatnici u pastvi u Zapadnoj Europi: don Stjepan Lončar (Pariz), fra Kristijan Šilić (Frankfurt) i s. Gordana Davidović (Wiesbaden).
Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku iznozemnu pastvu, pomoćni vrhbosanski biskup mons. dr. Pero Sudar u pozdravnoj je riječi zahvalio sudionicima na odazivu kao i delegatu vlč. Ivici Komadini na organizaciji skupa. „Hrvatska inozemna pastva je u našoj Crkvi doista važna komponenta u pastoralnoj djelatnosti njezina crkvenog bića, ali i naroda kao takvog. Hrvatska inozmena pastva se više puta pokazala obećavajućom i obogaćujućom stvarnošću i za Crkvu i za narod. Zabrinjava nas sve ono što se u posljednje vrijeme događa s odljevom našega naroda. Selidba je u ljudskoj povijesti konstanta. Stoga je tema ovoga skupa u današnje vrijeme jako aktualna, pa se skoro niti jedan važniji skup danas u Europi kako građanske tako i vjerske naravi ne odražava, a da tu temu ne dotakne. Vjerujem da će nam predavači pomoći da realnije sagledamo stanje uopće, a selidbe su uvjetovane multikururalnošću, mulitireligiozošću i multinacionalnošću društava u cijelom svijetu, napose država i naroda u kojima mi živimo. Ne vjerujem da ima i jednog člana hrvatskog naroda da ga to bolno iskustvo nije dotaklo kako za vrijeme Domovinskog rata tako napose nas u poraću u Bosni i Hercegovini“, kazao je mons. Sudar zaželjevši dobrodošlicu sudioncima u Sarajevu. „Neka nam ovaj susret bude na duhovnu i pastoralnu izgradnju, a napose na ohrabrenje da se ne umorimo činiti ono što je moguće da svom narodu u tuđini pomognemo da se što bolje prilagodi i snađe i nikad ne smijemo prestati moliti za čudo da se neki ipak u neka bolja vemena vrate tamo odakle su otišli.“
Ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislav Markić je pozdravljući okupljene kazao kako su oni često rastrgani između pastoralnih i drugih potreba naših sunarodnjaka, ali u tome treba, kako je kazao, tražiti prioritete koji su prije svega pastoralne naravi kako bi naše misije i zajednice ostale na tragu Evanđelja, a to je naše prioritetno poslanje. „Migracije bole, prekidaju vezove na koje smo navikli. Ta bol može biti i spasonosna, koja može donijeti i dobro, ako to iskustvo učinimo plodnim za sebe i za naše zajednice.“
Podravnu riječ uputio je i dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu mons. dr. Darko Tomašević, koji je uvelike pomogao pri odabiru teme i organizaciji skupa. Zahvalu njemu i rektoru Bogoslovije preč. Josipu Kneževiću uputio je delegat vlč. Komadina. Na početku skupa bio je i generalni tajnik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Ivo Tomašević, a na skupu i predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ mons. prof. dr. Franjo Topić te više profesora KBF-a iz Sarajeva.
U skup je uveo dr. Adolf Polegubić, koji je podsjetio kako će se predavanja sa skupa naći u sljedećem jubilarnom 20. po redu zborniku radova s tih skupova u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.
Predavanje pod naslovom „Međureligijski i međukulturalni dijalog u naučavanju Katoličke Crkve“ održao je doc. dr. sc. Tomislav Kovač, s KBF-a u Zagrebu. Istaknuo je kako je u globaliziranom svijetu u kojem su narodi međusobno sve povezaniji, susret i dijalog između pripadnika različitih kultura i religija postao je nezaobilazan izazov. „Ovaj izazov posljednjih desetljeća posebno pogađa zapadnoeuropska društva, u kojima danas prevladava svjetonazorski, kulturalni i religijski pluralizam. Nove seobe naroda, sukobi u svijetu i izbjeglička kriza još više nameću potrebu za međukulturalnim i međureligijskim dijalogom, radi stvaranja uvjeta za mir i skladan suživot. Od tih izazova nije izuzeta nijedna religijska zajednica. Međureligijski i međukulturalni dijalog sastavni je dio evangelizacijskog poslanja Crkve, koji treba imati svoje mjesto kako u redovitom pastoralnom djelovanju, tako i u svakodnevnom životu kršćanina. No, iako dijalog pretpostavlja dobronamjernu otvorenost prema drugome, on također zahtijeva poznavanje i čuvanje vlastitog identiteta. Svojom višestoljetnom etničkom, kulturalnom i religijskom različitošću, Bosna i Hercegovina je privilegirano mjesto za raspravu i produbljivanje ove teme“, kazao je dr. Kovač dodavši kako dijalog ima teološko utemeljenje u Božjoj objavi. Dijalog je sredstvo upoznavanja, svjedočenja i suradnje. Dijalogom religije pokazuju svoju odgovornost za čovječanstvo i opće dobro, a važna je i politička dimenzija dijaloga (Bliski istok, Europa, migranti…). Dijalog je prevencija i rješenje za ektremizam, fundamentalizam, komunitarizam, identitarizam, nacionalizam, diskriminaciju, nasilje i sl. Crkva je u Kristu na neki način sakrament odnosno znak i sredstvo najprisnijega sjedinjenja s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskog roda“, istaknuo je.
Predavanje o temi „Teološka dimenzija međureligijskog i međukulturalnog dijaloga“ održao je prof. dr. sc. Niko Ikić s KBF-a u Sarajevu. Predavnanje je podijeljeno u tri djela. Prvo se predstavlja dijalog u antropološkoj, teološkoj, a ponajviše u međureligijskoj dimenziji. U drugom dijelu se međureligijski dijalog gleda kao moguće odskočna daska međureligijske teologije. Polazište nude crkveni dokumenti prema kojima je moguće spasenje i izvan Crkve. Ta teza otvara dva bitna teološka pitanja: je li dokinuto načelo ´extra Ecclesiam nulla salus´ i je li dokinuta tvrdnja da je Isus jedini posrednik spasenja. U obadva slučaja ne radi se o ukinuću slogana ili tvrdnje, nego o njihovoj proširenoj interpretaciji. Bog po Kristu spašava u Crkvi po sakramentalnom redu, a izvan Crkve po nesakramentalnom ili izvansakramentalnom redu. Obadva puta su povezana s Kristom, ali na različite načine. Ovdje se govori o nevidljivoj participaciji Kristu i Crkvi (Rahnerovi anonimni kršćani). Spasenje pripadnika drugih religija opet se događa po Kristu i u Crkvi, ali na samo Bogu poznati način (GS 22). U trećem dijelu se govori o konkretnoj međureligijskoj suradnji u BiH s Židovima i muslimanima. Islam u BiH je pod utjecajem Zapada (europski islam), ali i Istoka u funadmentalističkom smislu koji se osjeća i nakon rata kroz razne načine: islamizacija pojačanom gradnjom džamija, promijenjenom demografskom slikom i sl. Neki islamski teolozi (Hafizović) sugeriraju međureligijski dijalog, da islam u BiH ne zapadne u getoizaciju, a kršćanski ekumenizam doživljavaju kao prijetnju islamu (sve uglaviti u Kristu – planetizacija kršćanstva na fašistoidni način). Velika većina muslimana u BiH usprkos različitih dogmatskih interpretacija (trinitet, Kristovo božanstvo…) zagovaraju međureligijski dijalog jednako kao i MRV BiH. Međureligijski dijalog valja shvatiti kao put i sredstvo, a nipošto kao stvaranje nove religije. Međureligijski dijalog ne ide za sukovom religija, kultura i civilizacija nego za njihovom suradnjom za dobrobit čovjeka. Dijalog je hodočašće nade. Budimo hodočasnici na tom putu“, potaknuo je sudionike dr. Ikić.
U popodnevnim će satima predavanje o religijskoj i kulturalnoj različitosti u BiH kao izazov za Katoličku Crkvu u Bosni i Hercegovini“ održati mons. dr. sc. Pero Sudar.
Misno slavlje u katadrali u Sarajevu predvodit će vrhbosanski nadbiskup metropolit Vinko kradinal Puljić.
Skup nastavlja s radom u srijedu 26. rujna duhovno-studijskim putovanjem u franjevačke samostane Fojnicu i Kraljevu Sutjesku. Sv. misu u crkvi Drinskih mučenika u Sarajevu predvodit će mons. dr. Pero Sudar.
U četvrtak 27. rujna bit će sljedeća predavanja: „Doprinos franjevaca u međureligijskom dijalogu u Bosni i Hercegovini“ (prof. dr. fra Ivan Šarčević, Sarajevo); „Doprinos Islamske zajednice u međureligijskom dijalogu u Bosni i Hercegovini / Teološka dimenzija međureligijskog i međukulturalnog dijaloga (islamska perspektiva)“ (dr. sc. Dževada Šuško, Sarajevo) i „Doprinos Srpske Pravoslavne Crkve u ekumenskom i međureligijskom dijalogu u Bosni i Hercegovini / Teološka dimenzija ekumenskog, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga (pravoslavna perspektiva)“ (izv. prof. dr. sc. Vladislav Topalović, Foča).
Na kraju skupa organizirat će se okrugli stol sa svim predavačima, nakon čega će sv. misu u crkvi sv. Ćirila i Metoda predvoditi dekan KBF-a u Sarajevu mons. dr. Darko Tomašević.
Tekst i snimke: Adolf Polegubić
