Godišnji pastoralni skup hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe o temi „Iskustvo Crkve u multikulturalnom i multireligijskom svijetu (primjer BiH)“ započeo je u utorak 25. rujna na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. U popodnevnim satima toga dana predavanje o religijskoj i kulturalnoj različitosti u BiH kao izazov za Katoličku Crkvu u Bosni i Hercegovini“ održao je mons. dr. sc. Pero Sudar, pomoćni vrhbosanski biskup, predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku iznozemnu pastvu. U potresnom i iscrpnom predavanju je mons. Sudar istaknuo kako je izazov svih izazova za Crkvu u Bosni i Hercegovini kao viševjerskom i višekulturalnom društvu jest njezin opstanak u zemlji u kojoj je prema nijemome, a pred neporecivu svjedočanstvu ostataka starokršćanskih bazilika nazočna već skoro dva tisućljeća. Da bi tome izazovu odgovorila, Crkva se našla pred obvezom bezazlenog evanđeoskog viđenja i tumačenja drugoga kao bližnjega kojemu treba služiti i crkvene ekumenske i dijaloške otvorenosti prema drugim Crkvama i vjerskim zajednicama. Držim da se posvemašnjom temeljitošču može ustvrditi da je Crkva dosljedno odgovorila ovom izazovu. Međutim, ne presrtaje njezin izazov zbog činjenice da bosansko-hercegovačko društvo nije samo viševjersko i višekulturalno nego je ono i višenacionalno. Zbog povijesnih okolnosti, pretrpljenih nepravdi i baštinjenja pogubnoga shvaćanja drugoga kao prijetnje i opasnosti, bosansko-hercegovačko društvo i u različitim mjerama svi njezini narodi žrtve su već stoljećima. To pogubno uvjerenje praćeno prenaglašenom važnošču teritorija je kulminiralo u zadnjem ratu u kojem je ne samo malobrojniji i očito u sebi najsučeljeniji i najpodjeljeniji hrvatski narod doveden na put nestanka. Ta činjenica u Crkvi zahijeva modrost djelovanja u korist vlastitog opstanka koje ne bi bilo u suprostrosti s bezazlenom otvorenošću s drugima, nego u autentičnom i prijateljskom skladu i na dobrobit svih građana i naroda. Ostaje teško pitanje, je li Crkva odgovorila o ovoj sastavnici temeljnog izazova. Tim više što se čini da je sve manje vremena i prostora za možebitno čupanje krivo posađenoga. Unatoč, ili zbog svega rečenoga, a još više zbog onog prešućenog, ostaje vjera da je Bogu sve moguće i da u ovoj zemlji ima još dostan broj Abrahamovih pravednika zbog kojih će On ovoj zemlji ostaviti još jednu priliku od sukobišta prepobrazi u susretište i od prijetnje životu u priliku za životom i suživotom. Kada mu se učini da za svoju domovinu ne može više ništa učiniti, vjerniku ostaje ipak ono najvažnije i najmoćnije, a to je moliti“, zaključio je mons. Sudar u svom predavanju.
Skup je nastavljen s radom u srijedu 26. rujna duhovno-studijskim putovanjem u franjevačke samostane Fojnicu i Kraljevu Sutjesku. Sv. misu u crkvi Drinskih mučenika u Sarajevu toga će dana predvodititi mons. dr. Pero Sudar.
U četvrtak 27. rujna održat će se sljedeća predavanja: „Doprinos franjevaca u međureligijskom dijalogu u Bosni i Hercegovini“ (prof. dr. fra Ivan Šarčević, Sarajevo); „Doprinos Islamske zajednice u međureligijskom dijalogu u Bosni i Hercegovini / Teološka dimenzija međureligijskog i međukulturalnog dijaloga (islamska perspektiva)“ (dr. sc. Dževada Šuško, Sarajevo) i „Doprinos Srpske Pravoslavne Crkve u ekumenskom i međureligijskom dijalogu u Bosni i Hercegovini / Teološka dimenzija ekumenskog, međureligijskog i međukulturalnog dijaloga (pravoslavna perspektiva)“ (izv. prof. dr. sc. Vladislav Topalović, Foča).
Na kraju skupa organizirat će se okrugli stol sa svim predavačima, nakon čega će sv. misu u crkvi sv. Ćirila i Metoda predvoditi dekan KBF-a u Sarajevu mons. dr. Darko Tomašević.
Tekst i snimke: Adolf Polegubić
