Brazilski obzori hrvatske zajednice istraživača Milana Puha

Svoj novi dom u Brazilu Hrvati su našli pretežito u brazilskoj saveznoj državi São Paolo i istoimenome megapolisu, dok ih se u manjem broju može naći i u Rio de Janeiru, Curitibi, Rio Grande do Sul, Belo Horizonteu, Recifeu i Braziliji

U Hrvatskoj matici iseljenika održano je danas svečano predstavljanje troknjižja o hrvatskoj zajednici u Brazilu autora i priređivača projektnih izdanjā dr. sc. Milana Puha iz São Paula u nazočnosti brojnih uglednika iz akademske zajednice grada Zagreba i javnog života Republike Hrvatske. Uz pozdravne riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića te autora i priređivača projektnih izdanjā dr. sc. Milana Puha iz São Paula, o troknjižju hrvatske zajednice iz Brazila nadahnuto su govorili povjesničari Hrvatskog instituta za povijest među kojima su bili ravnatelj dr. sc. Gordan Ravančić i dr. sc. Darjan Godić.

Brazilski obzori hrvatske zajednice inovativnog istraživača Milana Puha rasvijetlili su slojevitu priču o tamošnjim useljenicima hrvatskog podrijetla na vremenskoj okomici od stotinjak godina. Naime, hrvatsko iseljeništvo je u prošlom stoljeću u Brazil pristiglo u dva vala. Prvi val useljavanja zbio se početkom 20-ih godina 20. stoljeća, kad je Brazil trebao poljoprivredne radnike pa je brazilska vlada financijski pomagala useljavanje. Najveći broj tih doseljenika stigao je iz Dalmacije i Istre, ali bilo ih je i iz drugih hrvatskih krajeva.

Poslije II. svjetskog rata u Brazil je otišao i znatan broj naših političkih izbjeglica. No, pripadnici tog drugog vala useljavanja stigli su iz svih hrvatskih krajeva. Svoj novi dom Hrvati su našli pretežito u brazilskoj državi São Paolo i istoimenome megapolisu, dok ih u manjem broju može naći i u Rio de Janeiru, Curitibi, Rio Grande do Sul, Belo Horizonteu, Recifeu i Braziliji.

Za obje skupine useljenika je karakteristično da su im se potomci asimilirali u brazilsko društvo i zaboravili hrvatski jezik, a sada većinom imaju srednji ili visoki status obrazovanja. Trenutačno u Brazilu stasa već četvrta iseljenička generacija hrvatskih korijena, koja zbog slabih veza s matičnom zemljom i povijesnih turbulencija govori tamošnjim službenim portugalskim jezikom.

Uz izaslanicu predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, državnu tajnicu mr. sc. Zdravku Bušić izlaganje povjesničara Ravančića, Godića i autora Puha sa zanimanjem su pratili i predsjednik Upravnog odbora HMI-ja Milan Kovač; savjetnik predsjednika Vlade RH Mario Škunca; dr. sc. Koraljka Sopta iz Ministarstva kulture RH; dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu; profesorica Slavica Schreng Pilić, viša stručna savjetnica za hrvatsku nastavu u inozemstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH; Andrija Petrović, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba; mr.sc. Katarina Milković, izaslanica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba; dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti; dr. sc. Irena Martinović Klarić, ravnateljica Hrvatske zaklade za znanost te dr. sc. Darija Hofgräff iz Hrvatskog državnog arhiva i drugi.

Iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, koji sustavno podupire istraživače i obrazovne projekte dr. Milana Puha u Brazilu, promociju je sa zanimanjem pratila Draženka Arar, savjetnice s posebnim položajem za pitanja hrvatskog iseljeništva/dijaspore i stručni savjetnik Ivan Lozo.

Matičin ravnatelj Mijo Marić zahvalio je dr. sc. Milanu Puhu, Puljaninu s višegodišnjom brazilskom adresom, na svemu što čini za naš narod u Brazilu. Dr. sc. Milan Puh je voditelj istraživačkog projekta „Povijest Hrvata i hrvatskog useljeništva u Brazil” od 2015. godine i priređivač knjigā „Hrvatska u Brazilu – iseljeničke priče i priče o useljenju”, „Hrvatska u Brazilu do 1918: prva faza useljavanja” i „Hrvatska u Brazilu između 1918. i 1945.: druga faza useljavanja”. Projekt je dobio financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na promociji ovog jedinstvenog troknjižja znanstvenici Hrvatskog instituta za povijest dr. Ravančić i dr. Godić su izdvojili odabrane društvene i kulturne značajke hrvatske iseljeničke zajednice u Brazilu kroz prošlost i sadašnjost, te istodobno ukazali na demografske pokazatelje kao i stvaralačke prinose Hrvata razvitku te najveće i najmnogoljudnije države u Južnoj Americi.

Usto, dr. sc. Milan Puh je profesor hrvatskog jezika i povijesti u Croatiji Sacri Paulistani i u Društvu prijatelja Dalmacije u jedanaestmilijunskoj metropoli São Paulu, gdje živi većina brazilskih Hrvata. Znanstveni je suradnik Centra za Slavenske studije Sveučilišta savezne brazilske države Paraná na znanstvenom projektu „Kartografija slavenskih studija u Brazilu: znanstveno-istraživački rad i njegova internacionalizacija”. Podsjetimo, hrvatska zajednica u Brazilu inače ima između šezdeset i osamdeset tisuća ljudi.

Povjesničari Ravančić i Godić podsjetili su kako je Hrvatska tijekom 20. stoljeća bila u sastavu četiriju država, počevši od Austro-Ugarske Monarhije preko Kraljevine Jugoslavije te prve i druge Jugoslavije do samostalne Republike Hrvatske i tri ekonomsko-politička sustava (ustavna monarhija, socijalistička federacija, parlamentarna demokracija), a sve to je utjecalo na trajnu nestabilnost društvenog konteksta i nedovršenost modernizacijskih procesa u svim područjima života, pa i u migracijama s naših prostora kada su hrvatski građani u Brazil i druge krajeve svijeta bili prisiljeni odlaziti s putovnicama pod više imena i to kao Austrijanci, Dalmatinci ili Jugoslaveni i sl.

Tek devedesetih nakon stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske mnogi od tih prošlostoljetnih migranata počinju tragati za vlastitim korijenima u matičnoj zemlji, posjećuju je, želeći i u četvrtoj iseljeničkoj generaciji učiti jezik svojih baka i djedova poput učenika hrvatskoga jezika iz São Paula koje hrvatskome jeziku poučava d.r sc. Milan Puh.

Savezna Republika Brazil najveća je država u Južnoj Americi u kojoj se građani hrvatskih korijena dobro osjećaju i u čijem životu sudjeluju na najkvalitetniji način, kazao je dr. Milan Puh. Brazil je peta zemlja na svijetu po veličini. Ima gotovo 200 milijuna stanovnika. Brazilska je ekonomija prema BDP-u osma na globalnoj razini. Jedina je država portugalskoga govornog područja u Americi i najveća luzofonska zemlja na svijetu. Kao što je poznato nezavisnost Brazila od Portugala ostvarena je prije 197 godina (1822). Brazil je već 120 godina republika, točnije od 1889. Današnji ustav Brazil određuje kao saveznu republiku federalnog distrikta, 26 država i 5564 gradova. Veliki dio Brazila pripada slivu rijeke Amazone čije su područje među prvima istraživala i slavna karlovačka braća Seljan.

Tekst: Vesna Kukavica; Foto: Snježana Radoš